U Zagrebu je prosječna neto plaća u veljači dosegla 1292 eura, bila je čak 2,9 posto veća nego mjesec ranije, dok je u godinu dana povećana 12,7 posto, podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba.
S obzirom na to da je inflacija u veljači iznosila 12 posto, to znači da je u Zagrebu realna plaća bila veća za 0,7 posto. Na razini zemlje, u kojoj je prosječna plaća niža od zagrebačke za 186 eura, u veljači je inflacija još uvijek bila veća od nominalnog rasta plaća koji je iznosio 11,8 posto. Već u ožujku, međutim, očekuje se preokret i na nacionalnoj razini, kao i nastavak ubrzanog rasta plaća zbog snažnih pritisaka u privatnom i javnom sektoru i manjka radne snage.
Od sektora do sektora
Zagrebački podaci ujedno potvrđuju kako prosjek može zavarati, s obzirom na to da ga značajno podiže tek nekoliko djelatnosti. U proizvodnji pića, primjerice, plaće su u veljači više nego udvostručene (+104 posto) u odnosu na isti mjesec lani, farmaceutika bilježi rast od 52,1 posto, a proizvodnja metala 23 posto. Tako velika mjesečna odstupanja u pravilu se pripisuju isplatama godišnjih nagrada i bonusa, a koje mogu uključivati i 13. plaću.
U većem broju djelatnosti plaće ipak rastu znatno umjerenije. Na razini dva mjeseca, primjerice, u proizvodnji pića povećane su 38,7 posto, a u prehrambenoj industriji 5,1 posto, proizvodnji papira 6,2 posto, kemikalija i kemijskih proizvoda 8,6 posto… U nekim djelatnostima čak su i pale, oko pet posto u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica.
Dok su ukupna primanja u zemlji lani povećana gotovo 10 posto, podsjeća HUP i u svojoj najnovijoj analizi Fokus tjedna, u realnom sektoru rast je nerijetko iznosio 15 do 20 posto.
Bijeli štrajk
"U ovoj godini očekujemo dodatni rast ukupnih primanja zaposlenih od oko sedam posto pa će ukupna primanja rasti brže u odnosu na godišnju stopu inflacije koju procjenjujemo na razini od 6,5 posto. Dvoznamenkasti rast plaća, odnosno ukupnih primanja zaposlenika članica HUP-a nastavlja se i u ovoj godini", navode. Kada je riječ o bijelom štrajku sudaca, ističe glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, on donosi brojne probleme cijelom društvu i poduzetništvu. "Ukupna masa plaća je ogromna, ali pojedinačne neto plaće zaposlenika tog aparata su niske i nekonkurentne u odnosu na privatni sektor", navodi. Stoga zagovara reformu koja bi osigurala regrutiranje najkvalitetnijeg i dobro plaćenog kadra, u skladu s kompetencijama, znanjem i aktivnosti zaposlenika". U suprotnom, javna uprava će dodatno gubiti na kvaliteti jer ne može konkurirati privatnom sektoru i uvjetima rada u njemu. No, preduvjet za to, kako ga vidi HUP, jest manji javni sektor ili otpuštanja.
Pozivajući se na metodologiji Međunarodne organizacije rada navodi kako je u 2021. godini zaposlenost u javnom sektoru premašivala 500 tisuća.