BUM NA BLAGAJNAMA

U zadnjem tjednu travnja potrošili smo 37 posto više nego lani: ‘Hrvati troše kao ludi‘

Kako je moguće da smo u situaciji opće neizvjesnosti suočeni s fenomenom eksplozije potrošnje?

Ilustracija

 Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix

Kako je moguće da je u situaciji opće neizvjesnosti uzrokovane globalnom geopolitičkom napetošću, kao i posljedicama pandemije, Hrvatska suočena s fenomenom eksplozije fiskalnih računa? Podaci Porezne uprave Ministarstva financija govore kako je od 25. travnja do 1. svibnja ove godine u odnosu na isto razdoblje lani broj fiskalnih računa povećan za vrlo visokih 24 posto, dok su ukupni iznosi fiskalnih računa porasli 37 posto.

Pri tome je zanimljivo da je u djelatnosti pružanja smještaja i pripreme hrane u istom uspoređenom tjednu broj računa povećan enormnih 88 posto, dok su iznosi računa bili viši čak 167 posto. Znači li to da hrvatski građani i turisti najednom puno više troše nego što su trošili lani ili se radi o nečem drugom zbog čega ne treba pothranjivati neopravdani te potencijalno opasni optimizam?

Doprinos inflacije

Još lani, kad je započeo inflatorni trend, u analizama Jutarnjeg lista upozoravali smo kako brži rast ukupnog iznosa izdanih računa u odnosu na broj izdanih računa vjerojatno ukazuje na ubrzavanje rasta cijena. S obzirom na to da se čini da se ta prošlogodišnja teorija pokazala točnom, činjenica da je broj računa rastao 24 posto, a ukupni iznos potrošen na tim računima 37 posto, znači da je rastu fiskalnih računa vrlo značajni doprinos dala inflacija. Međutim, ukupni porast broja fiskalnih računa od 24 posto toliko je velik da sasvim sigurno svjedočimo i vrlo značajnom povećanju potrošnje.

Kako prava turistička sezona još nije krenula, rast broja fiskalnih računa najvjerojatnije se treba pripisati robusnom rastu domaće potražnje. Zbog čega se hrvatski građani odlučuju na razuzdanu potrošnju u neizvjesnom trenutku svjetske povijesti, teško je procijeniti bez detaljnijih statističkih uvida u to što su točno plaćali, ali se možda radi o pokušajima potrošnje prije početka mogućih dubljih problema. No, isto tako možda se jednostavno radi o nabujalom samopouzdanju potrošača, bez obzira na sve potencijalne sigurnosne i ekonomske ugroze.

Pri ovome treba zapaziti kako se u travnju rast fiskalnih računa snažno ubrzava. U zadnjem tjednu travnja u odnosu na prethodni tjedan zabilježen je rast broja računa od 13 posto te iznosa od 7 posto, što je za tjednu razinu vrlo visoka stopa rasta.

Snažni rast fiskalnih računa nije samo karakteristika zadnjih tjedana travnja, koja bi se mogla pripisati specifičnosti tog relativno kratkog razdoblja. Ako, primjerice, usporedimo razdoblje od 22. veljače do 1. svibnja ove godine s ugrubo istim razdobljem predpandemijske 2019. uočit ćemo povećanje broja računa za 22 posto te povećanje iznosa računa od 25 posto. Pri tome je u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane broj računa povećan 41 posto, a iznosi računa eksplodirali su za 90 posto.

Više cijene

"Hrvati troše ko ludi. U travnju ove godine iznos fiskaliziranih računa bio je 31 posto viši nego u istom mjesecu lani. Ukupno u prva četiri mjeseca rast je 23 posto ili 12 mlrd. kn više nego u istom razdoblju lani. Dobar dio tog porasta rezultat je viših cijena svega (inflacija), ali očito je prisutan i realan rast potrošnje", komentirao je na svojem Facebook profilu ekonomski analitičar Ivica Brkljača te upozorio: "Državna blagajna za sada se, očito, dobro puni i sad je ključno da to sve ne ode u povećanje rashoda. Jer ako inflacija potraje i europska gospodarstva se uspore, a hoće, valja zahtijevati od Vlade da u drugom dijelu godine dodatno smanji PDV na svu hranu te smanji zagriz u cijenu goriva kako bi smanjila inflatorne udare i očuvala realnu kupovnu moć u zemlji."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
31. listopad 2022 14:39