Tri zakona koja se bave mirovinskim sustavom kapitalizirane štednje (obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi te mirovinska osiguravajuća društva) "trenutno su u visokoj fazi izrade", kažu su Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava koje je s njihovom izradom počelo krajem prošle godine.
Njihov cilj su veći prinosi i viši iznosi mirovina iz drugog stupa. U tom smislu, kažu u Ministarstvu, razmatraju se mogućnosti smanjenja naknada (upravljačka je sada 0,27 posto imovine, a ulazna 0,5 posto uplaćenenog doprinosa), zatim ulaganja u nove vrste imovine i liberaliziranja postojećih ograničenja "da bi se pospješila diversifikacija ulaganja po pojedinim klasama imovine".
To se ponajprije odnosi na fondove C kategorije namijenjene osobama pred mirovinu koji imovinu moraju ulagati u obveznice, pa su lani pretrpjeli najveće gubitke. Također, trebale bi uslijediti izmjene načina izbora i promjene kategorije obveznih mirovinskih fondova, da bi se ojačala uloga i odgovornost pojedinca za mirovinsku štednju.
Broj korisnika mirovina iz drugog stupa trenutačno je vrlo nizak: od onih koji mogu, bira je svaki osmi novi umirovljenik. Hoće li nove izmjene dovesti do zaokreta ostaje vidjeti, ali važnim se u ovom trenutku smatra već i izmjena cjenika mirovinskih osiguravajućih društava, a znači povećanje iznosa mirovine za 15 do 20 posto.
Uz zakonske izmjene, vjeruje se, drugi stup mogao bi postati atraktivniji, a one bi mogle uključivati veći izbor "proizvoda". Primjerce, žele li mirovinu vezanu uz inflaciju, kao sada, ili veći fiksni iznos, zatim "bržu" isplatu, u smislu da su iznosi u početku veći i s vremenom se smanjuju. Trebao bi se povećati i broj onih koji imaju pravo na isplatu 15 posto štednje odmah, a takvih je trenutačno oko polovice korisnika.