Banci prijeti šteta

U Sloveniji na snagu stupio zakon o zaštiti NLB-a od tražbina hrvatskih štediša

Spomenuti zakon donesen je kako se buduće vlasnike NLB-a ne bi starim deviznim štednjama
Sjedište NLB-a u Ljubljani
 Srdjan Živulović / REUTERS

Poseban zakon čiji je cilj zaštita Nove ljubljanske banke (NLB) od prisilne naplate prenesene štednje hrvatskih građana u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci na temelju pravomoćnih odluka hrvatskih sudova, stupio je na snagu u utorak u Sloveniji.

"Zakon o zaštiti vrijednosti državne investicije u NLB" puni je naziv zakona prihvaćenog na prijedlog tehničke vlade Mire Cerara.

Prema tom zakonu, moguće prisilne naplate dugova s naslova stare devizne štednje na temelju pravomoćnih odluka hrvatskih sudova odmah će se NLB-u kompenzirati u istom iznosu transferima iz državnog fonda za sukcesiju ili iz proračuna.

Cerar je više puta zadnjih mjeseci kazao da bi NLB bez posebnog zakona kojim se štiti vlasnički udio države u njoj, prilikom prodaje zbog sudskih procesa u Hrvatskoj mogao pretrpjeti štetu do 400 milijuna eura.

Cerarova je vlada donijela spomenuti zakon kako buduće privatne vlasnike NLB-a ne bi opterećivali problemi oko stare devizne štednje iz vremena SFRJ, odnosno kako bi za tri četvrtine dionica NLB-a, koje je prema sporazumu s Europskom komisijom obvezna prodati do kraja iduće godine, postigla što bolju cijenu.

Pitanje stare devizne štednje, odnosno prenesenih štednih uloga hrvatskih građana, Slovenija je do sada isticala kao glavni razlog za odgađanje prodaje NLB-a. Cerarova se vlada prošlog tjedna dogovorila s Europskom komisijom da se najmanje 50 posto dionica banke proda u ovoj, a još 25 posto do kraja iduće godine, pri čemu zbog "lex NLB" računa da će postići bolju cijenu.

U Hrvatskoj je pokrenuto oko 30 sudskih postupaka u kojima Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka tuže Ljubljansku banku i traže povrat prenesenog dijela štednih deviznih depozita koji su štedišama isplaćeni u Hrvatskoj iz javnih sredstava.

Slovenija tvrdi da NLB, osnovan ustavnim zakonom 1994. godine, nije univerzalni pravni slijednik "stare" Ljubljanske banke, pa ni njene nekadašnje filijale u Zagrebu, te da bi problem dugova i tražbina trebalo rješavati u okviru pregovora o sukcesiji SFRJ.

U Ljubljani u povodu stupanja na snagu posebnog zakona tvrde kako činjenica da će se sudske ili prisilne naplate dugova po staroj prenesenoj štednji banci i njenim vlasnicima kompenzirati iz sukcesijskog fonda ili iz proračuna, ne znači da Slovenija priznaje odgovornost NLB-a za prenesenu deviznu štednju, jer je NLB-u i dalje naređeno da na sve presude hrvatskih sudova na njenu štetu ulaže žalbe.

Računa se da je ukupna vrijednost tužbenih zahtjeva Privredne banke Zagreb i Zagrebačke banke prema NLB-u 172,2 milijuna eura, ali da zbog dugotrajnog postupka zatezne kamate već sada prelaze iznos glavnice.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 00:58