Ilustracija
 Goran Mehkek/Cropix
Prijedlog koji je izazvao buru

U sedam zemalja minimalac je ispod 40% prosječne plaće, evo koliko je u Hrvatskoj

Komisija citira studiju koja pokazuje da tri četvrtine ekonomskog troška većih minimalaca ‘iznesu‘ potrošači, a samo četvrtinu tvrtke
Piše: Gordana GrgasObjavljeno: 03. studeni 2020. 15:59

Prošlotjedni prijedlog direktive EU o primjerenim minimalnim plaćama izazvao je zgražanje krovne poslodavačke organizacije Business Europe, a odluka hrvatske Vlade o povećanju minimalne bruto plaće u idućoj godini (s 4062 kune na 4250 kuna) dočekana je s kritikama u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Dio primjedbi može se svesti na poruku "ne sada, ne u vrijeme pandemije".

Udar na sektore

Iz Komisije odgovaraju da se "dostojanstvo rada ne može dovoditi u pitanje ni u kriznim vremenima" (Ursula von der Leyen), a upozorava se kako je koronakriza posebno udarila sektore s većim udjelom radnika s niskim plaćama, kao što su trgovina i turizam, te će kriza vjerojatno imati i jači utjecaj na ionako ranjive radnike.

I dok se kod nas rasprava o minimalcu vjerojatno neće voditi jer je odluka u domeni izvršne vlasti, a povećanje nije dramatično, o europskoj direktivi hoće jer tek mora u Europski parlament i Vijeće EU na izglasavanje. Ona pritom ne propisuje razinu minimalne plaće, ali predlaže političke pakete koji će voditi dizanju tih plaća, bilo da su u pitanju članice koje, kao Hrvatska, zakonski propisuju minimalac (a kolektivni ugovori u nizu sektora samo određuju iznos plaće iznad tog minimuma) ili se to određuje isključivo kolektivnim ugovorima (u Danskoj, Italiji, Cipru, Austriji, Finskoj i Švedskoj).

Kolektivni ugovori

Prateći dokumenti Komisije daju pregršt informacija, polazeći od one osnovne: u većini članica minimalne su plaće nedovoljne za pristojan život i/ili na njih pravo ne ostvaruju svi radnici. Od 21 zemlje koja zakonski određuje minimalac, lani je samo Portugal osigurao da taj iznos ne bude ni ispod 60 posto medijalne plaće ni ispod 50 posto prosječne plaće. Što se Hrvatske tiče, minimalna plaća je kontinuirano rasla posljednjih godina, ali je i dalje ispod 50 posto medijalne plaće, kao što je i u Estoniji, Malti, Irskoj, Češkoj, Latviji, Njemačkoj, Nizozemskoj i Grčkoj. U sedam zemalja je minimalac čak ispod 40 posto prosječne plaće (u Hrvatskoj je na oko 46 posto). Generalni pokazatelji pak govore da radnici u nisko plaćenim sektorima bolje prolaze u državama gdje se nadnice određuju kolektivnim ugovorima (s iznimkom Italije). Udjel radnika koji primaju minimalnu plaću u EU jako varira - manje od pet posto je to, primjerice, u Belgiji i Malti, a oko 20 posto u Portugalu i Rumunjskoj. U Hrvatskoj je taj udjel gotovo 15 posto.

Dizanje minimalaca, argumentira Komisija nizom simulacija, smanjuje nejednakost plaća, održava domaću potražnju te jača poticaj za rad. Navodi se pritom studija koja pokazuje da tri četvrtine ekonomskog troška većih minimalaca "iznesu" potrošači, a samo četvrtinu tvrtke.

Linker
17. studeni 2020 22:22