U P3 je do sada uloženo 70 milijuna eura, a da bi se projekt mogao do kraja zatvoriti zahtjeva preko pola milijarde eura i o tome ovisi tempo realizacije, izjavio je na Panelu o pravnim i etičkim aspektima regulacije AI-ja na Effectus veleučilištu potpredsjednik P3 Mobilityja Goran Dautović.
Čelni čovjek za regulativu Rimčevih robo-taksija dodao je da im brzina realizacije projekta, koji je dio NPOO-a, ovisi o tempu isplate sredstava. Zato je, kaže, teško dati precizan datum kad će se robo-taksiji naći na ulicama Zagreba.
Jutarnji list prije deset dana otkrio je da Vlada mijenja Zakon o prijevozu u cestovnom prometu kako bi omogućila da robo-taksiji smiju u promet. Na tome radi radna skupina Ministarstva prometa. Prema dosadašnjim najavama iz Rimčeve tvrtke, robo-taksiji su trebali biti na cesti do kraja ove godine, ali je to odgođeno na kraj 2024. godine.
Vlada je iz NPOO-a za taj projekt rezervirala 200 milijuna eura. Grad Zagreb je pak za potrebe projekta raspisao natječaj za izgradnju središnje remize za robo-taksije prekoputa studentskog doma Stjepan Radić, tik uz Jadranski most.
Dautović je izjavio da su već razvili prototip robo-taksija i da sustav funkcionira u laboratorijskim uvjetima.
- Sada radimo verifikaciju tehnologije. Brzina završetka projekta ovisi o odobrenju Europske komisije, jer treba razumjeti da europsko financiranje ima svoj tijek. Svaki dio projekta treba se potvrditi - pojašnjava.
Navodi da P3 Mobility ne proizvodi vlastitu umjetnu inteligenciju već cijeli novi sustav mobilnosti čiji je AI samo jedan dio.
- Ne razvijamo vlastiti AI već koristimo rješenje treće strane. Ono što mi radimo je da povezujemo hardver, softver i integriramo ga u naše vozilo i stvaramo novi sustav mobilnosti - kaže potpredsjednik P3-a.
Pojašnjava da ima primjera gdje se postojeće vozilo prilagodilo sa senzorima da bude autonomno. No, ističe, to su privremena rješenja. Smisao P3 Mobilityja je, kaže, da se razvije cijela nova automobilska platforma koja omogućuje izgradnju autonomnih vozila.
- Postoje gotove platforme, ali za autonomna vozila ih nema - naglašava Dautović.
Kaže da su inicijalno imali inženjerski problem, jer su morali konstrukcijski napraviti drugi tip vozila. Znači, trebali su razraditi drugačije mehaničke komponente, primjerice njihovo vozilo nema papučica, ali i razraditi druge elemente, drugačije pozicionirati sjedala i slično. Stavljajući to u kontekst AI-ja, pojasnio je da se tako stvoreno vozilo mora promatrati iz regulatorne perspektive.
- Regulatorno, imamo četiri pitanja koje moramo kvalitetno riješiti. To su sigurnost na cestama, homologacija, osiguranje i definicija što je to što smo napravili - primjerice, da li je to taksi - kaže Dautović.
Uvjeren je da će najzahtjevniji dio razvoja robo-taksija i drugih autonomnih vozila biti u idućih 10-20 godina, tijekom kojih smatra da će na cesti biti miješani promet. Pod ‘miješani‘ smatra promet koji kombinira vozila koja voze ljudi i ona koja vozi umjetna inteligencija.
- Mi ćemo AI napraviti da se slijepo drži zakonskih propisa, ali ljudi su problem. Oni će izazivati probleme - kaže Dautović.
Navodi da budućnost prometa vidi tako da će automobili postati isto ono što su danas trkači konji.
- Imat ćete automobile u kolekcionarske svrhe - zaključuje Dautović.
