Prva kompresorska stanica (KS-1) na hrvatskom plinskom transportnom sustavu u petak je puštena u rad, a predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da je tim ulaganjem, vrijednim 210 milijuna kuna, napravljen strateški iskorak koji mijenja položaj Hrvatske kada je riječ o opskrbi plinom.
Kompresorska stanica u Velikoj Ludini tehnološki je najkompleksniji objekt na plinskom transportnom sustavu Republike Hrvatske, u čiju je izgradnju Plinacro uložio 209,5 milijuna kuna, a radovi su započeli sredinom kolovoza 2018. godine. Osim povećanja sigurnosti opskrbe plinom, kompresorska stanica omogućava i uspostavu stalnog dvosmjernog kapaciteta na interkonekciji s Mađarskom, čime će biti omogućena otprema plina s LNG terminala prema Mađarskoj i trećim zemljama.
Zgrada prve kompresorske stanice na plinskom transportnom sustavu
Predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji je na prigodnoj svečanosti pustio stanicu u rad, istaknuo je da to postrojenje, s obzirom da omogućuje dvosmjerni transport plina, daje novu, stratešku dimenziju energetske sigurnosti i sigurnosti opskrbe plinom u Hrvatskoj. Pritom se otvaraju i nove mogućnosti suradnje prema Mađarskoj, ali i ostalim zemljama srednje i istočne Europe, istaknuo je premijer.
"Taj projekt daje i smisao projektu LNG terminala na Krku. To je politički i strateški gledano najvažnije", poručio je Plenković, dodajući da mu je drago da napreduje i projekt transportnog sustava između Omišlja i Zlobina.
Plenković kaže i da projekt u Velikoj Ludini pokazuje da Plinacro ima stratešku ulogu te je dio nacionalne, kritične infrastrukture, a s ovim projektom i europske kritične infrastrukture. Pritom apostrofira i dio hrvatskog programa predsjedanja EU-om - Europa koja povezuje, a kaže da su upravo takvi objekti konkretni primjeri jačanja energetske infrastrukture u Hrvatskoj i u Europi.
Prva kompresorska stanica na plinskom transportnom sustavu
Dodaje da je investicija i u skladu s odgovarajućom regulativom EU-a, kao i ciljevima strategije energetskog razvoja Hrvatske. Plenković od Plinacroa, osim projekta Omišalj-Zlobin, očekuje ulaganja i u druge projekte koji se odnose na energetsku sigurnost, posebice u plin.
Premijer je kao pozitivan primjer tako izdvojio izgradnju novog skladišta plina u Grubišnom Polju, a kaže da se provode aktivnosti koje se tiču pronalaska novih rezervi nafte i plina, napomenuvši da su dodijeljene dozvole za istraživanje ugljikovodika u Panonskom bazenu, gdje postoji i veliki geotermalni potencijal.
Na pitanje novinara zabrinjava li ga činjenica da je trenutno interes za zakup kapaciteta na LNG terminalu u Krku vrlo skroman, Plenković je odgovorio da za taj projekt postoji strateško opredjeljenje i da on ima svoju svrhu, a da će s približavanjem njegove realizacije biti riješeno i pitanje zakupa, uključujući i pregovore koji se vode s Mađarskom, odnosno njihovim kompanijama.
Predsjednik Uprave Plinacroa Ivica Arar poručio je da projekti Plinacroa idu dalje, a da su trenutno počeli s radovima na izgradnji otpremnog plinovoda za krčki LNG terminal na pravcu Omišalj-Zlobin.
Prva kompresorska stanica na plinskom transportnom sustavu
Arar poručuje da će taj plinovod zasigurno u roku, do kraja ove godine, biti u funkciji, istaknuvši da je Europska komisija prepoznala taj projekt, sufinancirajući ga sa 17 milijuna eura.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić kazao je da se pitanje izgradnje kompresorske stanice u Velikoj Ludini vuklo dugi niz godina, a kako je njenim današnjim otvaranjem Hrvatska ispunila sve svoje obveze prema Europskoj uniji, u skladu s njezinim direktivama te osigurala dvosmjerni tok na obje interkonekcije koje ima.
Andrej Plenković na svečanom otvaranju prve kompresorske stanice na plinskom transportnom sustavu
Dodaje da se Hrvatska strategijom energetskog razvoja do 2030. odnosno 2050. godine s jedne strane jasno opredijelila za diverzifikaciju dobavnih pravaca, a s druge strane i za smanjenje energetske ovisnosti, a kako je ovaj projekt samo jedan od dokaza da se u realizaciji te strategije ide zacrtanim smjerom.