Rekordan rast

U pogonu više od deset tisuća solarnih elektrana

Hrvatska ove godine lovi tisuću megavata električne energije iz solarnih elektrana

Piše:

Objavljeno: 08. veljača 2024. 11:09

Solarna elektrana Bukovica

Luka Gerlanc/

Ako se prošlogodišnji trend rasta investicija u solarne elektrane nastavi i u ovoj godini, a, prema općoj procjeni dionika na tržištu, nema razloga da tako ne bude, broj ‘sunčanih‘ elektrana priključenih na mrežu prebaciti će deset tisuća.

Kada se, primjerice, uzme u obzir podatak da je početkom 2022. broj instaliranih ‘solara‘ bio ispod četiri tisuće, uzlazni trend više je nego očigledan. U prethodne dvije godine godišnji prosjek novoinstaliranih elektrana bio je oko 2500 ‘solara‘ s prosječnom dodatnom snagom proizvodnje električne energije od 240 megavata.

Uspon solara uslijedio je nakon ‘koronakrize‘ u 2020. i posljedičnog zastoja investicija u godini što je uslijedila zbog prekida opskrbnih lanaca. Uz to, u prvoj polovici prošloj godini država je uklonila niz administrativnih barijera i ubrzala procedure ishođenja potrebnih dozvola za dovršetak investicija u elektrane na ‘obnovljivce‘.

Ostale članice EU

Od osam tisuća solarnih elektrana koliko ih je sredinom prošle godine bilo priključeno na domaću mrežu, pet tisuća instalirali su građani na svojim nekretninama, a ostatak pravne osobe, prije svega poduzeća. Iako obje brojke na prvi pogled djeluju respektabilno, drugačiji dojam dobiva se usporedbom s ostalim članicama Europske unije.

Prema podacima udruženja Solar Power Europe za 2022., Hrvatska je s svojih 257 megavata instaliranih u solarima, uz Bugarsku, članica EU s najmanjom proizvodnjom sunčanih elektrana ‘per capita‘ ili po glavi stanovnika. Ako ostavimo po strani najrazvijene članice Unije poput Nizozemske, Njemačke ili Danske, koje predvode i listu članica s najvećom proizvodnjom iz solara per capita, susjedna Slovenija, primjerice, deveta je u spomenutome redoslijedu s pokazateljem od 697 megavata instaliranih kapaciteta.

Dok bi u Hrvatskoj proizvodnja iz sunčanih elektrana na kraju ove godine, prema proračunima Gospodarsko-interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije (OiE), trebala dosegnuti 963 megavata, Slovenija je tisuću megavata prebacila početkom prošle godine. Sve to unatoč činjenici da smo po solarnim potencijalima, odnosno broju sunčanih dana, u vrhu EU i Starog kontinenta u cjelini.

Prostor za rast

Osim u dodatnom zamahu postavljanja solara na kuće i zgrade te proizvodne pogone i druge poslovne nekretnine, prostor za povećanje proizvodnje iz sunčanih elektrana u Hrvatskoj se, među ostalim, krije u zagradarstvu javnog sektora, agraru i instaliranju ‘malih‘ balkonskih solara u stanove. Najbolja ilustracija koliko se u javnom zagradarstvu u nas malo ulagalo u ‘obnovljivce‘ je glavni grad Zagreb. U metropoli je, naime, tek prošle godine, među ostalim kroz program Solizag, došlo do zamaha u pripremi i instaliranju solara na krovove zgrada u gradskom vlasništvu.

Kada su u pitanju agrosolari, nedavno objavljena Studija o potencijalu uporabe solarne energije u sektoru poljoprivrede i slatkovodne akvakulture stručnjaka Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku i Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita procijenila je potencijal proizvodnje agrosunčanih elektrana na samo jedan posto ukupno raspoložive poljoprivredne površine u Hrvatskoj od preko 1000 gigavatsati godišnje. No, kao i u slučaju malih elektrana ugrađenih u balkone stanova, u razvoju agrosolara nalazimo se na samom početku. Mali balkonski solari trenutno su, primjerice, pravi hit u Njemačkoj, zbog niske cijene u odnosu na ‘krovne‘ i jednostavne procedure ugrađivanja.

Poticaji za tvrtke

Financijski izvori za očekivani rast proizvodnje struje iz solarne energije u ovoj godini prije svega se kriju u poticajima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Krajem prošle godine FZOEU je vlasnicima ‘kućnih‘ solara stavio na raspolaganje 12,4 milijuna eura, a uskoro kreće još jedan natječaj Fonda za energetsku obnovu kuća vrijedan 120 milijuna eura u okviru kojeg će biti ponuđeni i poticaji za ugradnju solarnih elektrana.

Tvrtke su krajem prošle godine iz Modernizacijskog fonda (MF) Europske unije, nakon provedenog natječaja Ministarstva gospodarstva i FZOEU, za ugradnju solarnih elektrana ugovorile poticaje u ukupnoj vrijednosti od 43 milijuna eura. Prema propozicijama natječaja, instalirani kapaciteti za proizvodnju električne energije iz obnovljivaca u industriji biti će nakon utroška poticaja iz MF-a povećani za 80 megavata. Za usporedbu, sredinom prošle godine u domaćim tvrtkama ukupni instalirani kapacitet za proizvodnju solara bio je 226 megavata.

Vjetroelektrane neiskorištene, svi čekaju natječaj za premije

U srpnju prošle godine Hrvatska je, prema podacima Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), u pogonu imala 25 vjetroelektrana ukupne instalirane snage 834 megavata. Kao i u slučaju solara, i u energiji vjetra postoji puno neiskorištenog potencijala, a jedan od razloga takvog stanja je i neraspisivanje javnog natječaja za dodjelu tržišne premije u nadležnosti Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE).

- Neraspisivanje javnog natječaja za dodjelu tržišne premije ima direktne posljedice na daljnji razvoj OIE projekata, a time i na udio neposredne potrošnje električne energije iz OIE, kao i na dugoročnu neodrživost energetskog sektora prema smanjenju ovisnosti o uvozu električne energije – ocjenjuje direktorica Gospodarsko-interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije (OiEH) Maja Pokrovac.

Podsjeća kako je dosada sproveden samo jedan natječaj za dodjelu tržišne premije za proizvodnju iz OiE, 2022.. Tada je, ističe naša sugovornica, HROTE dodijelio nešto više od 100 megavata iako je ukupna kvota za 2022. godinu iznosila 945 MW. - Jedan od razloga tome je činjenica da je 2022., pa i velika većina 2023., obilježena zastojem investiranja u OIE projekte s obzirom na kašnjenje u donošenju ključnih podzakonskih akata resornog ministarstva i ostalih dionika kao što su HOPS, HEP ODS, HERA i HROTE, što je rezultiralo time da je velik broj investitora bio onemogućen sudjelovati na javnom natječaju za dodjelu tržišne premije – napominje Maja Pokrovac.

Iako je HROTE još ljetos objavio poziv za ispitivanje interesa za natječaj za dodjelu tržišne premije i zaključio ga 10. rujna, uz najavu da se planirani datum objave natječaja očekuje u listopadu prošle godine, spomenuta objava je izostala. - Apelirali smo da se bez odlaganja provede javni natječaj i time spriječi da Hrvatska bude jedina zemlja u EU koja nije omogućila tržišnu premiju za OIE postrojenja – upozorava direktorica OiEH, dodajući kako trenutno imamo neiskorištenih 1910 megavata proizvodnje iz ‘obnovljivaca‘ za dodjelu tržišne premije.

Vezane vijesti