Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama Europska unija se još 2015. obvezala da će smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. te da će doći do potpune gospodarske i društvene klimatske neutralnosti do 2050. godine. S tim ciljem, Europska unija je izradila i poseban sveobuhvatni strateški dokument - europski Zeleni plan koji će poštovati učinkovitu, pravednu i socijalno uravnoteženu transformaciju društva i gospodarstva.
Nedavno usvojen klimatski pakt u Glasgowu dodatno je apostrofirao potrebu za ubrzanjem procesa zelene tranzicije, za koju će biti potrebno izdvojiti i značajna financijska sredstva, stoga je Europska unija pokrenula niz ulagačkih alata i izvora financiranja za održiv i pravedan prelazak na zeleno i otporno gospodarstvo.
Poslovni sektor u narednom razdoblju očekuju mnoge promjene. Poduzetnici imaju jedinstvenu priliku prepoznati izazove koje pred njih stavlja EU te ih iskoristiti s ciljem izgradnje agilnog i otpornog društva - koje će biti sposobno brzo se nositi sa svim novim okolnostima življenja i poslovanja. Početkom 2023. godine na snagu stupa niz direktiva i izmjena ključnih propisa EU, kojima će se kompanije morati prilagoditi u relativno kratkom roku, što podrazumijeva i značajna financijska sredstva te dodatno jačanje kapaciteta i resursa čitavog gospodarstva.
Ključnu ulogu u ostvarenju ciljeva održivosti imat će stoga upravo financijski sektor, čiji je zadatak nadzirati i usmjeravati kapital prema održivim ulaganjima koja podržavaju ciljeve održivosti i okolišne, socijalne i upravljačke kriterije (ESG). U novom financijskom razdoblju, projekti će već u fazi planiranja i pripreme morati sadržavati zeleno i održivo kao osnovne preduvjete prihvatljivosti financiranja.
"Koliko je prilagodba održivom poslovanju važna pokazuje i činjenica da je jedan od osnovnih zahtjeva EU u okviru izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) bio potreba da sve investicije privatnog i javnog sektora koje će biti financirane iz ovog izvora budu usklađene s načelom nenanošenja bitne štete okolišu, tzv. DNSH načelom ("Do no significant harm"). Stoga ulaganje u projekte koji zadovoljavaju kriterije održivosti postaje preduvjet za uspješno poslovanje, kako zbog troškova koje će poduzeće imati ne prilagodi li svoje poslovanje, tako i zbog nemogućnosti pristupa povoljnim financijskim sredstvima EU.
HBOR već ima značajno iskustvo u financiranju projekata koji ne štete okolišu i društvu, a svoju jedinstvenu ulogu iskoristit ćemo i za poticanje drugih na nužnu prilagodbu budućih ulaganja i poslovanja", naglasila je Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a.
"U suvremenim tržišnim trendovima, gdje previše kapitala prati premalo dobrih ulaganja, snaga održivih strategija počiva u sposobnosti rješavanja hitnih ekoloških i društvenih izazova, uz istodobni rast poslovnog uspjeha. S obzirom na hitnost klimatske prilagodbe i nužnost smanjenja troškova degradacije okoliša, potrebno je duboko prilagoditi način poslovanja i financiranja.
Ulaganje u održive projekte pomaže ubrzati radikalnu transformaciju sustava u ključnim sektorima gospodarstva, istodobno štiteći kritične ekosustave. Pametna ulaganja stvaraju vrijednost zadržavajući fokus na trostruki krajnji rezultat (Ljudi, Planet, Profit), kroz aktivnu podršku tvrtkama ili projektima koji se obvezuju na mjerenje njihova društvenog i ekološkog utjecaja uz financijski učinak", rekla je Stephanie E. Trpkov, konzultantica u Svjetskoj banci.
Za razliku od prethodnog razdoblja, u kojemu su pojmovi zeleno i održivo bili vrlo široko postavljeni i definirani, zeleno će sada podrazumijevati konkretne korake koje neće biti moguće zaobići, a zadaća regulatora je zaštititi investitore u tom procesu i osigurati da projekti koji su pokrenuti pod egidom održivo i zeleno - to doista i budu.
"Europska regulativa koju će provoditi i Hrvatska imat će dva cilja: pojačati nefinancijsko izvještavanje kod poduzeća koja kotiraju na burzi te potaknuti financijski sektor u investiranje tih istih održivih kompanija i projekata prema okolišnim, društvenim i upravljačkim ciljevima. Već sada se ESG tržišta i proizvodi u svijetu razvijaju velikom brzinom, no kad se regulativa EU u cjelini zaokruži, bit će lakše prepoznati što je manipulativni zeleni marketing, a što stvarni doprinos održivoj ekonomiji.
Kako će promjene u sljedeće četiri godine biti opsežne, one su i regulatorno postupne jer traže veliku pripremu od svih sudionika na tržištu. U ovom međurazdoblju, HANFA je još prošle godine izradila posebne Smjernice za kompanije za pripremu nefinancijskog izvještavanja, održava stalne edukacije i radionice za naše subjekte nadzora, a sve kako bi im olakšali da se na vrijeme i što lakše nose s novim promjenama koje nadolaze", izjavio je Ante Žigman, predsjednik Uprave HANFA-e.
S ciljem otvaranja šire društvene rasprave po pitanju novog financijskog i izvještajnog razdoblja te edukacije poduzetnika za primjenu ESG kriterija u poslovanju, Međunarodni institut za klimatske aktivnosti (IICA), Media Val i HUP pokrenuli su inicijativu Future Perfect Business, u sklopu koje se 4. travnja 2022. u prostorima HUP-a održava i prva sveobuhvatna ESG konferencija: Uz ESG kriterije do održivog gospodarstva - Future Perfect Business. Konferenciju je moguće pratiti online preko HUP YouTube kanala.