OGROMAN RAST DEPOZITA

U mjesec dana smo na račune stavili 12,3 mlrd. kuna. Što stoji iza ovog stampeda na banke?

Hrvatski bankarski sustav upravo bilježi impozantni skok ukupnih depozita kod hrvatskih banaka

Ilustracija

 Duje Klaric/Cropix/Cropix

Hrvatski bankarski sustav upravo bilježi impozantni skok ukupnih depozita kod hrvatskih banaka. U analizama RBA ističe se zapažanje kako su tijekom lipnja depoziti u odnosu na lanjski lipanj narasli za vrlo visokih 41,9 milijardi kuna, ili 12,3 posto. Pritom su samo u odnosu na svibanj ove godine depoziti narasli 12,3 milijarde kuna, ili 3,4 posto. Koji je razlog ubrzavanju rasta depozita - depozitnog novca, štednih i oročenih depozita, i to treći mjesec zaredom?

Većina ekonomista zasad iz tih podataka ne iščitava neku pretjeranu zabrinutost građana i poduzeća, odnosno pripremu za dolazak težih dana nakon razdoblja ekstremno visoke neizvjesnosti. To što su ukupni depoziti poslovnih banaka narasli od početka godine do kraja lipnja, za čak 18,6 milijardi kuna ili 4,9 posto, može se zahvaliti, tumače analitičari RBA, prije svega rastu depozitnog novca tj. novca koji se nalazi na transakcijskim računima, uključujući obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjena za novčana sredstva u platnom prometu.

Trend rasta depozita počeo je još s covidom, kada su građani postali oprezni i počeli se suzdržavati od potrošnje. Bilo je to i razdoblje kada su se opekli na ulaganjima u fondove, pa su se prebacivali na štednju - komentirao nam je glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić. Kad je, pak, riječ o trendu rasta štednje posljednjih mjeseci, možda određeni utjecaj ima osjećaj neizvjesnosti zbog geopolitičke napetosti i očekivanja energetskih problema, dodao je Šošić, koji za kategoriju depozitnog novca objašnjava, pak, kako raste već desetak godina.

Turistička sezona

Treba voditi računa kako ponovno imamo vrlo dobru turističku sezonu te to također utječe na stanje novca u bankama - naglasio je Šošić.

Depozitni novac - sredstva na žiro i tekućim računima te ostalim računima - dosegnuo je velikih 162,9 milijardi kuna, ili oko 42 posto ukupnih depozita. Samo od početka godine depozitni novac porastao je 6,5 posto ili 10 milijardi kuna. Na godišnjoj razini, pak, taj rast iznosi vrlo visokih 17,4 posto, odnosno 24 milijarde kuna.

Negativne kamate

Jedno od objašnjenja visokog rasta kategorije depozitnog novca svakako je činjenica da u eri jeftinog novca građani i kompanije nemaju potrebe držati novac kao štedne, odnosno oročene, depozite, jer od toga ionako nemaju naročite koristi. Superstimulativne monetarne politike velikih svjetskih centralnih banaka dovele su čak i u Hrvatskoj do toga da su štediše na visoke iznose štednih depozita dobivali negativne kamate ili, jednostavnije rečeno, gubili su novac, pa je čak bilo logičnije imati neku vrstu ekvivalenta cashu na običnom tekućem ili žiroračunu, ili, pak, gomilati novac "u madracima".

Uz to, ne treba zaboraviti, primijetili su analitičari RBA, kako hrvatski građani nisu skloni niti alternativnim vrstama ulaganja, pa se zapravo depozitni novac u uvjetima snažnog ekonomskog oporavka gomilao prirodnom inercijom. Pritom treba primijetiti kako su i ukupni štedni i oročeni depoziti također rasli lijepih 17,8 milijardi kuna u odnosu na lanjski lipanj, ili 8,8 posto.

Daljnji rast depozitnog novca treba očekivati i u nastavku godine. Naime, u posljednjem kvartalu čeka nas mijenjanje kuna za eure te se zbog toga očekuje novi priljev u hrvatske banke. Logično je i stoga da je zabilježen znakoviti pad kunskih štednih i oročenih depozita od 11,7 posto godišnje, ili 3,8 milijardi kuna. To je jedan od znakova da će hrvatska kuna uskoro biti samo dio nacionalne povijesti. Ostat će euro, koji je, uostalom, također postao dio hrvatske tradicije, usporedno s kunom kao službenom valutom plaćanja u RH. Devizni štedni i oročeni depoziti u ukupnoj strukturi štednih i oročenih depozita čine čak 87 posto, što je dokaz da je Hrvatska bila izrazito euroizirana zemlja čak i prije ulaska u eurozonu.

Visoka likvidnost

Do rasta štednih depozita, bez obzira na činjenicu da banke nisu bile baš blagonaklone prema štedišama, odnosno nisu dizale kamate na štednju, što je znak da se može govoriti o vrlo visokoj likvidnosti hrvatskog bankarskog sustava; ne moraju plaćati više kamate da bi privukle novac kojim mogu voditi kreditne operacije.

"Rast ukupnih likvidnih sredstava odraz je relativno snažnog porasta ukupnih plasmana monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države). Taj je rast generirao ponajprije porast plasmana stanovništvu pod utjecajem programa subvencioniranja stambenih kredita te, u manjoj mjeri, rast plasmana poduzećima", glavni je naglasak komentara monetarnih kretanja u lipnju 2022. koji pripremaju eksperti HNB. U tom komentaru zapažaju kako "…se ponajviše izdvojio rast depozitnog novca nefinancijskih poduzeća i stanovništva.

Povećanje je zabilježeno i kod kvazinovca, i to za 6,7 milijardi kuna (3,1%, na temelju transakcija), s obzirom na to da su osim kunskih depozita na transakcijskim računima snažno porasli i devizni depoziti poduzeća te u manjoj mjeri stanovništva".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. rujan 2022 09:49