STIGLE PRVE BROJKE

U Hrvatsku je od siječnja stiglo stranih radnika skoro koliko stanovnika ima Split! ‘Do 2030. bit će ih pola milijuna‘

Demografski trendovi jasno upućuju da će u nadolazećim godinama potražnja za stranom radnom snagom neminovno rasti

Ilustracija

 Vlado Kos/Cropix

Uz pretpostavku da će BDP zemlje u idućih sedam godina prosječno godišnje rasti 2,5 posto, Hrvatska bi do 2030. godine mogla imati 400-500 tisuća stranih radnika, koji će činiti četvrtinu radne snage u zemlji, procjenjuje Hrvatska udruga poslodavaca.

Na rastuću prisutnost uvozne radne snage, stoji u redovitoj publikaciji Fokus tjedna glavnog ekonomiste HUP-a Hrvoja Stojića, jasno upućuju broj radnih dozvola za boravak i rad. U prvih deset mjeseci ove godine izdano ih je 147.301, čak 39 posto više nego lani, od čega se dvije trećine odnose na rad u sektoru graditeljstva i turizmu. Na razini cijele godine broj radnih dozvola mogao bi doseći 170-175 tisuća.

Procjene govore da u Hrvatskoj trenutačno radi 80 do 100 tisuća stranih radnika, što je pet do šest posto ukupne radne snage u ovoj godini. "S obzirom na solidan ekonomski rast te kontinuiranu napetost tržišta rada, za očekivati je da će ukupan broj radnih dozvola iduće godine premašiti 200.000", navodi Stojić.

HUP ima i konkretne prijedloge kako olakšati ili "pospješiti" zapošljavanje sve većeg broja stranih radnika. Na prvom mjestu je proširenje liste deficitarnih zanimanja za koja nije potrebno provesti test tržišta rada. Također, predlaže i produljenje trajanja dozvola za boravak i rad s jedne na dvije ili tri godine te sa 6 na 9 mjeseci za sezonske radnike. Zalaže se i za pojednostavljenje određenih administrativnih postupaka pri izdavanju radnih dozvola. "Tako preporučujemo uklanjanje obveze uzimanja dvostrukog davanja otisaka prstiju stranim radnicima, koji produljuju trajanje dozvola za boravak i rad, s obzirom na to i da je ta obveza sporna i s aspekta Zakonika EU o vizama. Značajno unaprjeđenje bila bi i digitalizacija postupka uručenja rješenja dozvole za boravak i rad od strane policijske postaje", stoji u analizi.

U HUP smatraju potrebnim i smanjiti retroaktivnu uplatu zdravstvenog osiguranja HZZO-u za posljednjih 12 mjeseci tijekom kojih strani radnici uopće nisu boravili u Hrvatskoj. Napokon, budući da strani radnici umjesto plave karte EU traže dozvolu za boravak i rad, uslijed čega je na čak godinu dana produljen rok za spajanje obitelji, "smatramo da bi izdavanje plave karte trebalo ubrzati uz pomoć jačanja kapaciteta policijskih postaja i policijskih uprava odnosno samog MUP-a".

Demografski trendovi jasno upućuju da će u nadolazećim godinama potražnja za stranom radnom snagom neminovno rasti, a time i na urgentnost kvalitetne imigracijske politike. Nedavno je i guverner Boris Vujčić iznio procjene da bi u idućih 20 godina Hrvatska mogla ostati bez 400.000 ljudi u radnoj dobi, pozivajući na potrebu osmišljavanja demografske politiku, kako natalitetne tako i imigracijske. "Moramo se dogovoriti što želimo", kazao je.

Zahvaljujući snažnijim imigracijama te jačoj ekonomskoj aktivnosti, HUP ove godine očekuje rast zaposlenosti od 2,7 posto. Analiza pokazuje da su najvišu stopu rasta u listopadu imali ICT sektor, 8,3 posto u godinu dana, te turizam (+4,8 posto) i nekretninski sektor (+4,4 posto).

Ohrabrujućim se smatra i iznadprosječni rast zaposlenosti u farmaceutici, 6,1 posto, "te određenim segmentima proizvodnje kapitalnih dobara, kao što su gotovi metalni proizvodi, oprema i postrojenja, elektronički proizvodi, transportna sredstva, grane u kojima se ostvaruje viša dodana vrijednost.

HUP ukazuje i nastavak ubrzanog rast plaća. Unatoč inflaciji, navodi, "Hrvatska niže i treću uzastopnu godinu snažnog realnog rasta plaća, odnosno ukupnih primanja", čime prednjači u CEE regiji te na razini EU". U listopadu isplaćena bruto nominalna plaća iznosila je 1,596 eura i bila je 16,5 posto veća na godišnjoj razini, dok je prosječna neto plaća od 1,156 eura rasla 14,2 posto. U ovoj godini HUP očekuje rast bruto plaća, odnosno ukupnih primanja zaposlenih od 15-18 posto, osjetno iznad očekivane stope inflacije (7,5 posto).

Pored manjka radne snage, zaoštrene konkurencije na jedinstvenom tržištu EU i niže inflacije, stoji u analizi, realni rast plaća u Hrvatskoj u narednoj godini "u velikoj mjeri odražava eksploziju mase plaća u proračunu za 2024.", od 32 posto. A rastom od 20 posto, podsjeća HUP, Hrvatska ima i "jedno od najvećih povećanja minimalne plaće", u usporedbi sa svim članicama EU.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. siječanj 2024 22:35