Telemach Hrvatska oštro se protivi deregulaciji fiksnog telekomunikacijskog tržišta.
Treći i najmlađi operater na domaćem tržištu navodi da je tek lani u punom smislu te riječi krenuo u stvaranje vlastite fiksne ponude te da bi brza deregulacija fiksnog tržišta, za koju kažu da bi najviše pogodovala najvećem telekom operateru, za njih bila negativna poruka.
Adrian Ježina, predsjednik uprave Telemach Hrvatska kaže da HT i dalje ima jedan od najvećih tržišnih udjela u EU.
- Zbog toga nije vrijeme za deregulaciju - kaže Ježina.
Navodi da će se Telemachova ukupna ulaganja u mrežu, usluge i frekvencije u Hrvatskoj do kraja godine popeti na gotovo pola milijarde eura.
- To su velika ulaganja koja tek treba otplatiti kroz rezultate na tržištu, a Telemach, iako nominalno ima neto dobit, još uvijek ima negativan novčani tok i očekujemo da bi tek u 2024. mogli postići pozitivan novčani tok - tumači Ježina.
Navodi da je treći operater dugo vremena bio primarno u mobilnim komunikacijama i da je ta činjenica dovela do stvaranja konkurentnog tržišta u tom segmentu. Međutim, ističe da to nije slučaj u fiksnom segmentu, u koji su ušli lani, i gdje je i danas dominantan jedan operater s velikim tržišnim udjelom.
Pojašnjava da se na tržištu fiksnih komunikacija sada koriste EU sredstva kako bi se gradile optičke mreže po ruralnim krajevima, dok se u gradovima očekuje da se operateri sami natječu kroz vlastite investicije. U tome vidi problem ako se dopusti brza deregulacije, jer bi ona, tumači, bila fokusirana na gradove - i tu bi pogodila nove takmace.
- Hrvatska u ovom trenutku ne može reći da ima potpuno konkurentno tržište u fiksnim komunikacijama već prije dominaciju jednog operatera u tom segmentu i brza deregulacija bi mu omogućila da ostane trajno dominantan - kaže Ježina.
Pojašnjava da je Hrvatska u području povezivosti, po DESI indeksu, na samom začelju EU, prvenstveno zbog slabe pokrivenosti fiksnim internetom brzinama od 100 Mbps i na više te po indeksu cijena brzog interneta.
- Iako stojimo uz bok s najrazvijenijem zemljama što se tiče kvalitete mobilne infrastrukture, urbana i ruralna pokrivenost fiksnom infrastrukturom je nedovoljna, što se objašnjava upravo zbog nedostatka konkurencije tj. dominacije povijesnog operatera - kaže Ježina.
Navodi da je ulaskom Telemacha na tržište fiksne telefonije i dovođenjem 10 Giga mreže potaknuta snažnija tržišna utakmica, te su i ostali operatori pojačali svoje investicije, od čega, kaže, najviše će koristi imati upravo korisnici.
Dodaje da povijesni operater nije dominantan u gradovima i da se baš tamo sada gura deregulacija fiksnog tržišta.
Tu su stavovi operatera potpuno oprečni. Ježina navodi da je HT čvrsto reguliran kako bi se spriječilo da svoju dominantnu poziciju koristi negativno u odnosu na druge tržišne igrače, jer bi se tada narušila tržišna dinamika i konkurentnost. S druge strane, HT deregulaciju vidi kao priliku da spusti maloprodajne cijene.
- Telemach je poznat po tome da je spuštao cijene. Radili smo to u mobilnim komunikacijama, ali kroz tržišnu utakmicu i smatramo da u fiksnom segmentu treba primijeniti isti pristup - kaže Ježina.
Navodi da je točno da je deregulacija normalan pojam u Europi, ali da u Hrvatskoj u fiksnim komunikacijama situacija nije normalna niti slična drugim EU državama.
- Prvo bi operater koji je dominantan na fiksnom tržištu trebao pasti na ispod 40 posto tržišnog udjela, i tad bi bio pravi trenutak za deregulaciju tržišta - kaže Ježina.
Pojašnjava da je takva situacija u mobilnim komunikacijama, koje opisuje kao konkurentno tržište. S druge strane, tumači, u fiksnom segmentu konkurenti imaju vrlo male tržišne udjele.
- Svi operateri moraju najaviti gdje grade optiku pa tako onaj operater, koji drži korisnike na tom području, dobiva priliku i prije nego ste vi krenuli s gradnjom optike na tom području, da tamo ugovorno veže svoje korisnike na 24 mjeseca i vas na duže vrijeme spriječi da se natječete za te korisnike - kaže Ježina.
Navodi da zato, u ovom trenutku, treba pustiti da se tržište samo deregulira kroz natjecanje alternativnih operatera.
- Nisam dugoročno protiv deregulacije čak ni zakonski, ali smjer koji je trenutno najavljen je krivi. Volimo se pozivati na dobre stvari iz EU, ali onda treba uzeti u obzir i druge dobre stvari, a to znači da pitanje deregulacije treba staviti u ispravan kontekst. Prerana deregulacija mogla bi nepovratno ugroziti do sada postignute pozitivne efekte liberalizacije tržišta pa ključno pitanje nije da li deregulacija, već kada, u kojim okolnostima i pod kojim uvjetima - zaključuje Ježina.