Pokazatelji raspoloženja

U Hrvatskoj slabija očekivanja za usluge i industriju, ali raste optimizam u maloprodaji

 Vlado Kos / HANZA MEDIA

Na pogoršanje gospodarske situacije u EU ukazuje i mjesečno istraživanje Europske komisije prema kojem je indeks ekonomske klime (ESI) u siječnju znatno slabiji nego u prosincu. Taj je indeks u EU pao za 1,4 boda, a u Hrvatskoj za 2,2 boda.

Pritom je u Hrvatskoj najviše pogoršano raspoloženje u uslužnom sektoru, za čak 4,8 bodova na 17,1 bod. Premda manje nego u EU, pogoršana su i očekivanja u industriji (za 1,4 boda), pao je i indeks raspoloženja potrošača. S druge strane, najveći rast optimizma vidljiv je maloprodaji: indeks je porastao sa 7,8 na čak 13,7 bodova, a poboljšana su i očekivanja u građevinskom sektoru. U EU, pak, najviše je pogoršano raspoloženje u industriji čiji je indeks u siječnju pao za 2,2 boda u odnosu na prethodni mjesec, ali nešto su lošija i očekivanja u uslužnom i maloprodajnom sektoru. Raspoloženje među potrošačima i u građevinskom sektoru. Među vodećim ekonomija eurozone najveće pogoršanje ekonomske klime zabilježeno je u Italiji i Njemačkoj.

Dok indeksi EU ukazuju na pogoršanje stanja, domaći CEIZ indeks, povećan poslovnoj aktivnosti na mjesečnoj razini, je u porastu. U studenom je ostvario rast vrijednosti u odnosu na prethodni mjesec od 0,07 indeksnih bodova, dok je prema istom mjesecu godinu ranije povećan za 0,11 bodova.

U prva dva mjeseca četvrtog tromjesečja ujedno bilježi blago povećanje vrijednosti u odnosu one ostvarene u trećem tromjesečju, "sugerirajući tako nešto ubrzaniji rast ekonomske aktivnosti koncem 2018. godine", objašnjavaju u Institutu. Na taj zaključak upućuje kretanje sastavnica CEIZ indeksa: u studenom su povećani prihodi proračuna od poreza na dodanu vrijednost, veći je obujam trgovine u maloprodaji, a porastao je i broj noćenja turista.

- Rast vrijednosti CEIZ indeksa u studenom 2018. bio bi veći da nije došlo do smanjenja obujma industrijske proizvodnje na međumjesečnoj razini, objašnjavaju. Imajući u vidu rast indeksa maloprodaje i u siječnju, očito je da će trgovina turizam ostaju glavni pokretači rasta.

Na temelju kretanja CEIZ indeksa, Ekonomski institut očekuje da bi BDP-a u četvrtom tromjesečju mogao rasti 2,9 posto na godišnjih razini, nešto više nego u trećem kada je povećan 2,8 posto.

No, u HNB-u ocjenjuju kako dostupni mjesečni pokazatelji za četvrto tromjesečje 2018. "upućuju na nastavak usporavanja rasta gospodarske aktivnosti na tromjesečnoj razini". Rast realnog BDP-a u prošloj godini, prema procjeni HNB-a, mogao bi iznositi 2,7 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. siječanj 2022 10:45