U Hrvatskoj nije postavljen još niti jedan solar na poljoprivrednim površinama

Godinu dana nakon predstavljanja velike studije Gospodarsko-interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OiEH) o razvoju agrosunčanih elektrana u Hrvatskoj, kako nam je potvrđeno u OiEH, još nije instaliran nijedan solar na domaćim poljoprivrednim površinama.

- Prema informacijama koje su se mogle čuti na ovogodišnjoj konferenciji Dani OIE, koja je održana u Puli, Hrvatska trenutno bilježi značajan interes za agrosunčane projekte, s oko 250 MWp kapaciteta u razvoju, od kojih su mnogi već osigurali energetska odobrenja. Ovi projekti, iako još nisu dovršeni, jasno signaliziraju rastući interes za integraciju obnovljivih izvora energije u poljoprivredu - kažu nam u OiEH. S obzirom na vrlo ambiciozne procjene koje je udruženje "obnovljivaca" iznijelo u spomenutoj studiji o agrosolarnom potencijalu domaće poljoprivrede za proizvodnju 4,7 gigavata električne energije korištenjem samo pet posto obradivih površina, očito da i u ovom obliku razvoja "obnovljivaca" postoje razne prepreke.

- Razlozi zbog kojih u Hrvatskoj dosad nije instalirana niti jedna agrosunčana elektrana prvenstveno su tehničke i administrativne prepreke, unatoč značajnim pozitivnim pomacima ostvarenima posljednjih godina. Najveći napredak predstavlja izmjena Zakona o prostornom uređenju, koja je omogućila postavljanje agrosunčanih elektrana na poljoprivrednim površinama s trajnim nasadima poput voćnjaka, vinograda i maslinika, s ciljem razvoja poljoprivredne proizvodnje - navode u OiEH. Hrvatska je, podsjetimo, jedna od samo deset članica EU koje su dosad omogućile instaliranje solara na poljoprivrednim površinama.

Maja Pokrovac, direktorica Udruženja obnovljivih izvora energije

Bruno Konjevic/cropix/

Zaokret u Italiji

Čak i u onim članicama EU koje su omogućile instaliranje solara u agraru javljaju se otpori takvoj praksi, pa je, primjerice, u Italiji u svibnju ove godine zabranjena daljnja izgradnja solarnih elektrana na poljoprivrednim površinama. U svakom slučaju, prema primjerima europskih poljoprivrednih proizvođača koji su instalirali solare na obradivim površinama i nasadima, tako proizvedena električna energija služi, primjerice, za proizvodnju stočne hrane i silaže, upotrebu velikih poljoprivrednih strojeva poput kombajna i zasjenjivanje uroda, smanjujući troškove proizvodnje i podižući njezinu efikasnost.

U Hrvatskoj, predlažu u OiEH, treba osmisliti sheme poticaja i financijske podrške za manje poljoprivrednike, kako bi im ova agrosolarna tehnologija postala dostupnija.

- Kod pojedinih tijela naše državne uprave prisutno je nerazumijevanje i nerazlikovanje agrosunčanih elektrana od sunčanih elektrana - ističu u OiEH. Ključno je, dodaju, da Ministarstvo poljoprivrede prepozna agrotehničku ulogu solara u poljoprivrednoj proizvodnji, u odnosu na samostalne solarne elektrane kako bi se uspostavila "jasna razlika između agrosunčanih projekata i samostalnih solarnih elektrana".

- Potrebno je precizno definirati pravila kako bi agrosolarni projekti prvenstveno ostali usmjereni na poljoprivrednu proizvodnju, dok bi proizvodnja električne energije bila sekundarna i služila za jačanje otpornosti i konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Ovaj je pristup nužan kako bi se spriječile moguće zloupotrebe, očuvala poljoprivredna svrha zemljišta i smanjili negativni učinci klimatskih promjena - poručuju iz udruženja "obnovljivaca".

Uska grla

Razvoj domaćih agrosolara dijeli sudbinu ostalih "obnovljivaca" kad su u pitanju "uska grla" domaćeg administrativnog aparata. Među ostalim, Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) još nije donijela odluku o iznosu naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu za sve projekte OIE, pa tako i agrosolare, iako je zakonski rok za donošenje te odluke istekao prije gotovo dvije godine.

- Odgoda odluke o naknadi za priključenje onemogućava investitore da dovrše financijske procjene i završe postupak ishođenja dozvola u razumnom roku, što direktno utječe na realizaciju projekata. Kad govorimo o agrosunčanim elektranama, s obzirom na to da su zakonske izmjene koje omogućuju postavljanje agrosunčanih elektrana na poljoprivrednim površinama donesene tek prošle godine, razumljivo je da prva operativna agrosunčana elektrana neće biti u funkciji tako brzo - komentiraju u OiEH.

Prema dostupnim podacima, prvi zahtjevi investitora u agrosunčane elektrane za energetsku suglasnost Ministarstva gospodarstva, što je prvi korak u obveznoj pripadajućoj administrativnoj proceduri, podneseni su u prvom tromjesečju ove godine. Iako se odobravanje tih suglasnosti također ubrzava i pojednostavnjuje, nije realno da će zahtjevi podneseni, primjerice, u prvom kvartalu biti riješeni u drugom ili trećem kvartalu iste godine.