Samo dva mjeseca nakon smirivanja, inflacija je u svibnju opet ubrzala: na godišnjoj razini iznosila je 3,5 posto, nakon 3,2 posto u travnju, pokazuje prva procjena DZS-a. U mjesec dana, pak, cijene su porasle 0,4 posto. Najveći poticaj inflaciji donijeli su poskupljenje hrane i usluga. U godinu dana cijene hrane su rasle 5,1 posto, nakon 4,1 posto u travnju, a u mjesec dana skočile su 1,2 posto. Usluge su poskupjele 6,2 posto, nakon 6,1 posto u svibnju.
Njihov snažniji rast, prema mišljenju Marine Tkalec, više znanstvene suradnice Ekonomskog instituta, najvjerojatnije je posljedica turističke potražnje. "Uz Hrvatsku, cijene su najviše rasle u Portugalu i na Malti, koje su također turističke zemlje", kaže Tkalec. Ne isključuje mogućnosti da su skupljoj hrani pridonijeli i sezonski proizvodi, ali ističe da je hrana glavni pokretač inflacije i u eurozoni. "Vjerojatno je posrijedi kombinacija vanjskih utjecaja, klime, sezone, turizma, konkurencije u proizvođačko-distribucijsko-maloprodajnom lancu..." dodaje Tkalec.
Analitičari RBA napominju da je mjesečno poskupljenje hrane (1,2 posto) najviše od lipnja 2023. godine. U svakom slučaju, njihov izračun pokazuje da su hrana i usluge zajedno činili više od 90 posto ukupnog porasta cijena na godišnjoj razini. Doprinos svake kategorije iznosio je 1,6 postotnih bodova. Sve je očitije da cijenu "uspješne turističke sezone" povećano plaćaju svi građani, kao i to da pitanje hrane zavređuje znatno veću pozornost nositelja vlasti nego što je dobiva.
Mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), koji uključuje potrošnju nerezidenata i omogućava usporedbu inflacije među članicama EU, inflacija je u Hrvatskoj u svibnju iznosila 4,3 posto, a na mjesečnoj razini cijene su rasle 0,6 posto. Istodobno, prosječna inflacija u eurozoni spustila se na 1,9 posto, nakon što je dva prethodna mjeseca iznosila 2,2 posto, dakle više od očekivanja analitičara (u anketi Reutersa) koja su bila 2 posto.
Dok su cijene hrane znantije rasle i eurozoni, s 3 posto u travnju na 3,3 posto u svibnju, inflacija usluga pala je s 4 na 3,2 posto. Razlika između stope inflacije u Hrvatskoj i europodručju tako se prvi put od početka godine povećala i u svibnju je iznosila 2,4 postotnih bodova. Veću stopu od Hrvatske imala je samo Estonija, 4,6 posto, dok je u Slovačkoj bila na istoj razini.
Ubrzanje inflacije u svibnju pomalo je obeshrabrilo analitičare, koji sada očekuju da bi na razini cijele godine mogla biti malo viša nego što su prognozirali. "U skladu s nešto izraženijim cjenovnim pritiscima u odnosu na naše ranije procjene, osobito u segmentu usluga, te pod utjecajem snažnijeg rasta plaća, koji značajno utječe na domaću potražnju, revidirali smo našu prognozu godišnje inflacije za 2025. s 2,6 posto na 2,9 posto", navode u dnevnom osvrtu analitičari RBA Elizabeta Sabolek Resanović i Petar Bejuk.
Unatoč reviziji naviše, očekuju da će inflatorni pritisci tijekom godine ipak slabjeti. Uz učinke baznog razdoblja, na smanjenje stope inflacije procjenjuju da bi trebale utjecati i administrativno regulirane cijene određenih proizvoda i usluga, visoka konvergencija cijena prema europskom prosjeku u prethodnom razdoblju te djelomično i očekivano blago usporavanje domaće potražnje. Ključni rizik za njihove prognoze, međutim, i dalje ostaje "tvrdoglava inflacija usluga koja zasad ne pokazuje znakove održivog povratka na povijesni obrazac kretanja, prije snažnog ubrzanja od prije tri godine".
Pad inflacije u eurozoni ispod ciljane razine Europske središnje banke od 2 posto, prvi put u sedam mjeseci, čini sasvim izglednim i daljnje smanjenje kamatnih stopa. Središnja banka odluku će donijeti u četvrtak, kada se očekuje i ažuriranje prognoze inflacije, a analitičari sada s većom sigurnošću vjeruju da će referentnu kamatnu stopu sniziti za dodatnih četvrtinu boda, s 2,25 na 2 posto. Izgledno je također da bi potom moglo uslijediti još jedno smanjenje za 0,25 postotnih bodova. Usporavanje inflacije trebalo bi ublažiti nepovoljan utjecaj Trumpovih carina i rasta neizvjesnosti na potrošnju. Diego Iscaro, ekonomist u S&P Global Market Intelligenceu, predviđa da će se cjenovni pritisci dodatno smanjiti u nadolazećim mjesecima "zbog jačeg eura, jeftinijih roba i slabijeg tržišta rada".
Najnovije procjene OECD-a jasno upućuju na usporavanje svjetskog gospodarstva. Ove i iduće godine stopa rasta bit će 2,9 posto, a prognoza iz ožujka bila je 3,1 posto u 2025. i 3 posto iduće godine.
Komentari
0