Do prije koju godinu bili smo kao prodavači leda na Sjevernom polu – nikoga u Hrvatskoj nije zanimao naš proizvod. Poduzetnici kojima je trebao kapital bili su zainteresirani samo za bankarske kredite. Sada stvari stoje drukčije, kaže nam optimistično Poljak Michal Kedzia, već 11 godina partner u Enterprise Investors (EI), jednom od najstarijih društava za upravljanje fondovima rizičnog kapitala u Srednjoj i Istočnoj Europi. Sjedište mu je u Varšavi, pokrenut je američkim kapitalom još 1990. godine, a upravo intenzivno istražuje hrvatsko tržište. Dosad je u našoj regiji Enterprise Investors plasirao 150 milijuna eura.
Gospodarstvo se, naglašava, značajno promijenilo. U očima menadžera rizičnog fonda izgledamo privlačno i zdravije, a očekuje se nastavak gospodarskog rasta i potrošnje iznad prosjeka eurozone. S poslovne je strane, dodaje, zanimljivo i to koliko “nabubrimo” u ljetnoj turističkoj sezoni, to je dobar potencijal za biznise koje oni snimaju u potrošačkom segmentu.
Koliko će se fondovski rizični kapital svidjeti domaćim vlasnicima malih i srednjih kompanija koje su stasale i traže izvor za dalji rast, pitanje je. To je još uvijek više američki nego europski model razvoja, a podrazumijeva odricanje od dijela vlasništva. Ove je godine Zagrebačka burza već, primjerice, malim i srednjim poduzetnicima ponudila da preko specijalizirane trgovinske platforme Progress dođu do ulagača, ali još uvijek traje bezuspješna potraga za kompanijama koje bi se izlistale. Ni ulagačko tržište nije razvijeno; malo je aktivnih i domaćih i stranih fondova rizičnog kapitala, ili otvorenih investicijskih fondova rizičnog kapitala s privatnom ponudom, kako ih je opisalo domaće zakonodavstvo. Recesija im je smanjila i broj prilika i raspoložive izvore kapitala. Jedan od najstarijih je Quaestus (dosad dva fonda s ukupnim kapitalom pod upravljanjem od 80 milijuna eura), a ove su godine negativnu pažnju privukli javno-privatni Nexus FGS-ovi kojima je upravljalo jedno od najvećih domaćih društava, Nexus Private Equity Partneri, jer su bili među prikrivenim kreditorima Agrokora. Upravljanje nad tim fondovima preuzeli su potom Prosperus Invest i Inspire Investments.
Trendovi u Europi pokazuju pak da oko nas snažno raste interes za ulaganja fondova rizičnog kapitala. Ulaganja različitih europskih private equity fondova dosegla su u prošloj godini najviše razine u zadnjih deset godina, premašivši 70 milijardi eura. Skoro 7000 europskih kompanija je primilo investiciju, objavio je nedavno Financial Times, a velika većina njih bile su male i srednje. Značajno su rasli i iznosi kapitala prikupljeni za fondove, premašivši 90 milijardi eura, što je najviše od 2006. godine (pritom je kapital mirovinskih fondova činio 29 posto ukupno prikupljenog kapitala).
Generalno gledano, samo pet posto ulaganja PE fondova bilo je lani usmjereno na kompanije u Srednjoj i Istočnoj Europi; trećina je završila u Francuskoj i zemljama Beneluxa te 26 posto u Velikoj Britaniji i Irskoj. Kad se gleda ulaganja rizičnih fondova u užem smislu (venture capital fondova), što znači fondova koji ulažu u kompanije u ranoj fazi razvoja i startupe, statistika je također pozitivna. Lani je bilo u Europi prikupljeno 7,7 milijardi eura VC kapitala, a aktivnije su se u to uključili i razni državni izvori – činili su čak 29 posto prikupljenog venture kapitala. Investicije VC fondova porasle su pak lani 34 posto, daleko premašivši razinu iz 2008. godine. Skoro 3800 kompanija je primilo VC ulaganje, a sjemenske i startup investicije rasle su 50 posto, na ukupno više od četiri milijarde eura. Sektor koji je bio najpopularniji je, nimalo čudno, informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT), a slijede ga biotehnološke kompanije, one u sektoru zdravstva te potrošačkih roba i usluga.
Na takvom valu, gdje se agresivno traže potencijalne mete, ne čudi da je i Hrvatska napokon počela iskakati na karti, a zanimanje Enterprise Investorsa za Hrvatsku i regiju je indikativno, znak promjene. Kad se usporedi s ostatkom portfelja Enterprise Investorsa, tržište Hrvatske i Slovenije je mrvica. Oko milijardu eura je EI investirao samo u Poljskoj, a prisutni su naveliko i u Slovačkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Češkoj, Litvi, Mađarskoj i Estoniji. Tek prije dvije godine spustili su se do Slovenije te ove godine do Hrvatske. Investicije su im u trgovački lanac Intersport, koji su kupili od Mercatora (Agrokora), te dvije u Hrvatskoj: preuzeli su većinski udjel u Pan-Peku (65 posto) i 100-postotni udjel u dalmatinskom trgovačkom lancu Studenac koji je osnovao Josip Milavić, ali nisu otkrili iznose pojedinačnih transakcija. Pan-Pek je lani imao prihod od 32 milijuna eura, a Studenac 200 milijuna eura. Ulaganja fondova kojima upravlja EI kreću se u rasponu od 20 do 100 milijuna eura.
O prilikama i uvjetima u Hrvatskoj organizirali su prošloga tjedna u Zagrebu i prezentaciju u suradnji s Američkom gospodarskom komorom, ali nisu pritom najavili kamo će usmjeriti svoj najnoviji, deveti po redu fond kojim upravljaju. Za njega su prikupili 500 milijuna eura. Fokus su im isključivo propulzivne, brzorastuće tvrtke, od kojih u roku nekoliko godina očekuju povrat na ulaganje od oko 20 posto i potom izlaze iz vlasništva; uopće nisu zainteresirani za kompanije kojima treba restrukturiranje, izričit je Kedzia. Drugim riječima, nisu poput tzv. lešinarskih fondova, primjerice Knighthead Capital Management koji smo upoznali u priči o Agrokoru, a koji ulazi u vrlo problematične slučajeve.
Ulagači u fondove Enterprise Investorsa dosad su bili američki i zapadnoeuropski institucionalni investitori, od mirovinskih fondova do osiguravajućih društava i banaka. Ukupno je investirano 1,8 milijardi eura u 142 kompanije, a već je realiziran i veliki broj “exita”, iz 128 društava s ukupnim bruto prihodima od 3,7 milijardi eura. Među spomenutim “izlazima” je čak 35 inicijalnih javnih ponuda (IPO) na burzama u Varšavi, Pragu, Vilniusu pa i New Yorku.
Kako nam kažu, zasad ne razmišljaju o tome da kapital prikupljaju od, primjerice, hrvatskih mirovinaca ili države. No u jednom od regionalnih VC fondova sudjeluje i hrvatska Vlada, a u jednom koji se tek priprema mogli bi možda i mirovinci. Fond ENIF, gdje je iz raznih europskih izvora prikupljeno ukupno 42 milijuna eura, dosad je uložio u 17 startupa u regiji, od čega pet u Hrvatskoj. Kako kaže Domagoj Oreb, jedan od partnera društva SCV koje upravlja tim fondom, do kraja godine će uložiti u još dva hrvatska startupa. Trenutno se pak radi na stvaranju novog, ESIF fonda rizičnog kapitala, u čemu sudjeluje Europska investicijska banka odnosno njen posebni fond, a s hrvatske strane Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU te HBOR. Prema našim izvorima, taj bi fond trebao biti operabilan na proljeće iduće godine, a težak oko 40 milijuna eura, pri čemu će 35 milijuna eura biti iz europskog proračuna. Ostatak bi trebao biti privatni kapital.
Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa
Naslovnica Globusa