U travnju je prosječna neto plaća bila 6622 kune, što je 91 kunu ili 1,2 posto manje nego mjesec dana ranije, pokazuju podaci DZS-a. Kada se tome doda i smanjenje u ožujku, proizlazi da je prosječna plaća u dva mjeseca pala za 167 kuna, sa 6789 kuna, koliko je bila u veljači.
Najviša plaća u travnju isplaćena je u financijskim uslužnim djelatnostima i iznosila je 11.822 kune, a najniža je bila na poslovima pripreme i usluživanja hrane i pića, 4380 kuna. Prosječan neoporezivi primitak iskazan po broju svih zaposlenih koji su primili redovitu plaću u travnju iznosio je 379 kuna, 72 kune više nego u ožujku. Istodobno, podaci HZZ-a za svibanj pokazuju da su isplaćene potpore od 4000 kuna za očuvanje radnih mjesta za travanj, a njima je obuhvaćeno 550.910 radnika.
Kao što se odrazila na primanja zaposlenih, koronakriza ostavila je traga i na zaposlenost. U svibnju je bilo ukupno 1,506.962 zaposlenih, 20.732 manje nego mjesec dana ranije, privremeni su podaci DZS-a. Očekivano, najveći broj ljudi bez posla je ostao u ugostiteljstvu, njih 8,6 posto ili gotovo četiri tisuće.
Premda se broj zaposlenih smanjio, oni očito nisu otišli na burzu jer je broj prijavljenih u svibnju bio manji nego u travnju, sa 159.236 pao je na 157.839 ili 0,9 posto. No, u odnosu na lanjski svibanj, broj nezaposlenih veći je za 41.373 osobe, odnosno 35,5 posto. Pritom se broj izlazaka iz evidencije smanjio za 14.272 osobe ili 54 posto. Ta kretanja, po ocjeni analitičara RBA, dodatno zabrinjavaju “zbog dostupnih Vladinih potpora koje su namijenjene očuvanju radnih mjesta”. Kao razlog prestanka radnog odnosa u svibnju, najveći broj onih koji su došli na burzu, 5870 osoba, naveo je istek ugovora o radu na određeno vrijeme, a poslovno uvjetovani otkaz dobilo je 2414 osoba.
No, kako napominju analitičari RBA, statistika HZZ-a za svibanj ne daje jasnu sliku o kretanju tržišta rada. S obzirom na veliki broj korisnika potpora za očuvanje radnih mjesta od ožujka do svibnja, tek će statistika za lipanj donijeti jasniju sliku, iako će i tijekom lipnja dio korisnika (iz djelatnosti povezanih s turizmom) nastaviti koristiti Vladine potpore. Nepovoljna kretanja i u nastavku godine, smatraju, odrazit će se i na trendove na tržištu rada. S dolaskom jeseni i prestankom većine potpora Vlade “moguća su i izraženija pogoršanja u kretanju nezaposlenosti”.