Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša i energetike (MZOE), objavljenih početkom godine, u hrvatskoj vodovodnoj mreži se zbog starosti i neodržavanja na putu do krajnjeg korisnika prosječno izgubi čak 49 posto pitke vode. Pogledamo li samo lanjska izvješća Državne revizije koja se odnose na gubitke u vodoopskrbi u tri najveća hrvatska grada, Zagrebu, Splitu i Osijeku, rezultati su sljedeći: Zagreb godišnje gubi 28 posto vode na putu do potrošača, Osijek 25 posto, a Split visokih 59 posto. Usprkos Strategiji upravljanja vodama, koja navodi da je prihvatljiva vrijednost gubitka vode od 15 do 20 posto, što su ujedno i zahtjevi Europske Unije, hrvatski gradovi teško pronalaze rješenje za problem koji godišnje, na razini cijele Hrvatske, u vodovodnoj mreži izgubi 200 milijuna kubika pitke vode.
Jurica Kovač, konzultant i specijalist za gubitke u vodoopskrbi koji se tom temom bavi zadnjih 20 godina, smatra da je jedan od ključnih problema infrastruktura, odnosno nedovoljno česta obnova cjevovoda.
- Trenutno je u Hrvatskoj jako puno cijevi koje su starije od 50 godina, a to je otprilike njihov životni vijek. Samo u Zagrebu imamo primjere cijevi u zemlji koje su stare između 80 i 100 godina. Međutim, za razliku od zapadnih zemalja gdje se godišnje obnavlja 2 posto cijevi, mi to ne činimo – ispričao nam je Kovač.
No to nije jedini način. Porazni gubici vode, veli Kovač, mogu se umanjiti i tehnološkim unapređenjem. Konkretno, uvođenjem zona detekcije, odnosno praćenjem ključnih cjevovodnih područja čime bi se lakše ustanovilo curenje. Također, uvođenjem regulacije tlaka, odnosno uređaja za optimizaciju tlaka u cijevima jer je previsoki tlak moguće dovesti u direktnu vezu s puknućima cijevi, te skraćenja životnog ciklusa opreme.
Kod novih projekata ključno je pažljivo i kvalitetno odmjeriti ulaganje u CAPEX, jer sve ono što se „uštedi“ u CAPEX-u, najčešće se pokaže i do četverostruko skupljim kroz vantroškovničke radove,
Ukoliko se sustav osmisli na pravi način, upraviteljima vodovodne infrastrukture se pruža dobar uvid u sve elemente procesa – od pametnog upravljanja i donošenja odgovarajućih odluka, do informacija o potrošnji energenata, što je važno krajnjim kupcima koji tu uslugu na kraju i plaćaju.
Implementacija tzv. Smart grid aplikacija, koje omogućuju simuliranje procesa, znatno olakšava proces planiranja i provođenja projekata. Ako imamo sustav koji omogućava detekciju istjecanja vode, onda se na temelju stvarne kvantifikacije definiraju prioritetni dijelovi mreže gdje se investicija u obnovu najviše isplati. EcoStruxure Asset management aplikacijom otkrivaju se anomalije u povećanom trošenju svih energenata ali i drugih resursa potrebnih za pravilno odvijanje procesa, poput raznih kemikalija ili pročistača vode.
Informacije su dostupne preko tableta, uključujući i virtualnu stvarnost, a to omogućuje brzo otkrivanje mjesta kvara te jednostavno i učinkovito otklanjanje njegova uzroka, uz brzo dostupne procedure i upute. Sve to osoblju koje održava sustav omogućava brzo i učinkovito djelovanje.
Primjer water management izvrsnosti: Acqua Novara.VCO
Ova talijanska kompanija za upravljanje vodama, organizirana u 14 operativnih sjedišta koja upravljaju integriranim vodoopskrbnim uslugama u 139 općina na području od 3.600 km2 na kojemu živi 450.000 ljudi (ljeti taj broj doseže 700.000 ljudi). Godišnje se na tom području potroši oko 38 milijuna m3 vode, a samo 1% potrošnje odlazi na domaćinstva. 50% otpada na poljoprivredu, a 49% na industrijske namjene i proizvodnju energije.
Vodoopskrbna mreža sastoji se od više od 4.000 kilometara cijevi, 833 izvora, 191 postrojenja, 568 tankova i 97 crpnih stanica. U kompaniji Acqua Novara.VCO pokazala se potreba za smanjivanjem gubitaka, optimizacijom potrošnje energije, centralizacijom različitih postrojenja izgrađenih tijekom godina, te posljednje, ali ne i manje bitno – za kvalitetnim podacima.
Kako bi zadovoljila sve ove zahtjeve, kompanija Schneider Electric osigurala je tehničku podršku te je implementirala integrirano rješenje koje uključuje IoT povezane proizvode, senzore za daljinsku kontrolu pristupa, Water Network Management aplikaciju za oblikovanje i analizu hidrauličnih mreža, te Watter Management System softver za upravljanje gubicima vode. U pripremnoj fazi, pomoć implementaciji svakako su poslužila postojeća GIS rješenja, te su se novi sotveri komplementirali s postojećim ERP sustavima:
- Realizacija ovog potpunog Smart Water sustava omogućen je nadzor nad istjecanjima u segmentima distribucijske mreže te kreiranje automatskih izvješća i važnih poslovnih podataka. Zahvaljujući ovako postavljenom sustavu, klijentu je omogućeno smanjenje potrošnje el.energije od 20% te ušteda od 6 milijuna m3 vode godišnje - izjavio nam je Ivan Paić, direktor Schneider Electric za Cro, Slo, BIH.