Velko Ostojić
 Tomislav Krišto / CROPIX
Intervju

Turisti su uplatili akontacije od 220 mil. €, mi ćemo im dati vaučere do kraja 2021.

Cilj je da se omogući gostima da realiziraju uslugu u drugom razdoblju, a najkasnije do 31. prosinca 2021. godine ili mogu dobiti povrat avansa u cijelosti, i to 31. prosinca 2021. godine
Piše: Dora KoretićObjavljeno: 14. travanj 2020. 20:48

Nema toga što je ove godine pod povećalom javnosti više od turizma i sezone: raspravlja se hoće li nam uopće i kada početi dolaziti stranci, trebaju li ljeto spašavati domaći turisti te hoćemo li se ove godine uopće dočepati mora prije kraja ljeta.

O svemu tome razgovarali smo s direktorom Hrvatske udruge turizma Veljkom Ostojićem koji je u ime hotelijera proteklih tjedana žestoko lobirao za mjere i pomoć posrnulom sektoru.

Ministar Gari Cappelli prognozirao je pad prihoda između 60 i 75 posto. Mislite li i vi da je realno da ćemo ove godine uloviti 40 posto prošlogodišnje zarade?

- U ovom trenutku sve su prognoze zaista na razini “čaranja”. Toliko je nepoznanica da bih se suzdržao od bilo kakve brojke. Ono što je u ovom trenutku sasvim izvjesno jest da će ova godina biti daleko ispod očekivanja i rezultata proteklih nekoliko godina, i to ne samo u Hrvatskoj nego i na cijelom Mediteranu. Ono što nam sljedećih tjedana preostaje jest pažljivo na dnevnoj razini pratiti zdravstvenu situaciju u zemlji i našim najbližim emitivnim tržištima te biti spremni, kada se za to stvore preduvjeti, da u kratkom roku otvorimo objekte i dočekamo goste. Ova turistička godina bit će godina borbe za svaki turistički dan. Moramo se na to pripremiti jer ne smijemo propustiti prilike kad nam se otvore.

Računate li ove godine uopće na strane goste i kad očekujete otvaranje granica?

- Gosti iz inozemstva će doći ako se za to stvore uvjeti kako u njihovim zemljama tako i kod nas. Moramo biti svjesni da ćemo se vjerojatno susretati i sa situacijama koje nisu vezane samo za zdravstvene okolnosti. Naime, može se očekivati da će zbog snažnog negativnog utjecaja na sva nacionalna gospodarstva neke zemlje pozvati svoje građane na domaću potrošnju i ostanak doma. Najvjerojatnije će ih i dodatno poticati na to. Ponavljam, danas je teško na bilo što računati. Trebamo čekati, pratiti i biti spremni na razne scenarije.

Lobirate za zakon koji bi hotelijerima, baš kao agencijama, omogućio izdavanje vaučera za usluge koje nisu izvršene. Kako bi to točno trebalo funkcionirati?

- Predlažemo rješenje na tragu onoga koje je nedavno donijela Francuska, nešto slično je donijela Njemačka, a u tijeku je takva inicijativa i u Grčkoj. Naime, predlažemo poseban zakon koji će regulirati izdavanje turističkih vaučera za primljene akontacije za usluge koje su se trebale realizirati u domaćim objektima u razdoblju od 15. ožujka do 15. rujna ove godine. Cilj je da se zbog aktualnih uvjeta omogući gostima da realiziraju rezerviranu uslugu u nekom drugom razdoblju, a najkasnije do 31. prosinca 2021. godine. U slučaju da gost iz bilo kojih razloga ne uspije ili ne želi realizirati uslugu za koju je uplatio avans, može dobiti povrat avansa u cijelosti, i to 31. prosinca 2021. godine. Time se gostima jamči sigurnost da će neovisno o okolnostima u bliskoj budućnosti moći iskoristiti svoj novac ili ga dobiti natrag ako to ne žele. Treba biti otvoren i reći da se tim zakonom osigurava da se turističkim subjektima u ovoj krizi dodatno ne pogorša likvidnost. Naime, taj novac, zaprimljen u obliku raznih avansa, već je uložen u pripremu objekata, odnosno poboljšanje uvjeta boravka gostiju.

Postoje li neke procjene o vrijednosti tih usluga koje su ugovorene, a nisu izvršene? Koliko će ukupno vrijediti ti vaučeri?

- Postoje procjene koje obuhvaćaju hotele, kampove, obiteljski smještaj i čarter usluge u nautici i taj iznos se procjenjuje na 200 do 220 milijuna eura. Važno je naglasiti da se našim prijedlogom uvođenja vaučera ne želi izbjeći bilo kakva obveza niti izboriti nekakav otpis tih sredstava, nama je ključno da niti jedan gost ne smije biti oštećen.

Udruge za zaštitu potrošača protive se vaučerima jer smatraju da potrošači time zapravo kreditiraju hotelijere i agencije. Je li se moglo pronaći neko drugo rješenje, a potrošačima vratiti novac, s obzirom na to da su mnogi od njih sad u teškoj situaciji?

- Mi mislimo da je to dobro rješenje kako za pružatelje usluga tako i za uplatitelje koji će dobiti dodatnu sigurnost i fleksibilnost za svoje uplate, a u nekim slučajevima i dodanu vrijednost jer neki od primatelja razmatraju mogućnost davanja dodatne vrijednosti na nominalno uplaćen novac. Osim toga, svi moramo biti svjesni realnosti stanja u kojem se nalazimo. Činjenica da su zemlje poput Francuske i Njemačke već donijele slično zakonsko rješenje govori dovoljno sama za sebe.

Neki od najvećih svjetskih brendova, poput Marriotta, najavljuju da će zauvijek zatvoriti hotele. Postoji li prijetnja da se slično dogodi i u Hrvatskoj?

- Ova kriza će proći, no oporavak će biti dugotrajan. Svaka hotelska kuća ili, bolje reći, svaki poduzetnik ima svoje okvire funkcioniranja, svoju bilancu ako hoćete. Ima i svoje vlasnike koji donose vlasničke odluke. Ja sam čvrsto uvjeren da će ljudi i dalje putovati, da će koristiti godišnje odmore jer je to sastavni dio načina života današnjeg razvijenog svijeta. A da će na putu oporavka biti i “žrtava”, i to je sasvim izvjesno. Siguran sam da se niti jedna država na svijetu neće odreći turizma i on će i u budućnosti biti jedan od najbrže rastućih sektora. Osobno vjerujem, iz današnje perspektive, da će hrvatski turizam uz pomoć države i EU preživjeti ovu situaciju te da će i u budućnosti biti značajan dio gospodarskih aktivnosti naše zemlje.

Kakve su vaše procjene, koliko će realno trebati sektoru da se oporavi od posljedica?

- Vjerujem da će se i ovog ljeta događati turistička poslovna aktivnost. Ono što ne znam jest kada će to biti moguće i na kojoj razini. To ovisi o puno raznih čimbenika. Tko kaže da ne postoji mogućnost da virus i nestane sličnom brzinom kojom je došao? Sve se više priča o rokovima pronalaska cjepiva i lijekovima. Globalno će sektoru za oporavak trebati nekoliko godina. Ne očekujem da će 2021. biti na razini 2019. godine. No, htio bih poslati jasnu poruku. Mi nemamo pravo pasti u bilo kakvu vrstu depresije. Moramo vjerovati i nadati se te biti spremni krenuti čim se ukaže prilika. A ona će doći. Turizam u Hrvatskoj će još dugo biti perjanica razvoja, prilika za “domaći izvoz” i djelatnost koja kreira puno direktnih i indirektnih radnih mjesta. Iako se kod nas ponovno otvara promašena rasprava o “prevelikom” udjelu turizma u gospodarstvu, ova kriza je ponovno pokazala koliko je turizam strateški važan za sve zemlje jer ih je velika većina u svojim programima pomoći gospodarstvu posebnu pažnju i brojne mjere posvetila upravo turizmu.

Linker
17. lipanj 2021 01:34