REZULTATI

Turisti povećali potrošnju i BDP: rast maloprodaje i industrije 3,8%, brine njemačka stagnacija

Prvi podaci o BDP-u eurozone u drugim tromjesečju bolji su od očekivanja unatoč ratu u Ukrajini, vuku je turističke zemlje







 

 Damir Škomrlj/Cropix

Zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni, potrošnja u lipnju nastavila je rasti na godišnjoj razini već 17. mjesec zaredom: maloprodaja je povećana 3,8 posto, a po istoj stopi, pokazuju podaci DZS-a, porasla je i industrijska proizvodnja, drugi mjesec zaredom i brže negoli u svibnju.

Ti najnoviji pokazatelji potvrđuju prijašnje najave da bi ekonomska aktivnost u drugom tromjesečju mogla biti i veća negoli u prvom te da bi rast BDP-a ove godine trebao nadmašiti pet posto unatoč negativnim posljedicama koje nosi invazija na Ukrajinu. Ipak, to znači da potrošači nisu svjesni okolnosti u kojima se nalaze. Dok je na godišnjoj razini nastavila rasti, trgovina na malo je pala za 1 posto u usporedbi sa svibnjem, koji ujedno bilježi i brži godišnji rast, od 4,3 posto.

Dok su podaci o fiskalnim računima za lipanj upućivali na snažan rast prometa u trgovini na malo, kako primjećuju analitičari RBA, "zasigurno podržan i povećanom turističkom potrošnjom", na usporavanje godišnje stope rasta istodobno su upućivali pokazatelji potrošačkog optimizma, "koji su u lipnju zabilježili pogoršanje na mjesečnoj i godišnjoj razini".

Raspoloživi dohodak

Na povećan oprez potrošača upućuje i sama struktura potrošnje, s obzirom na to da promet hranom, pićem i duhanskim proizvodima raste po stopi od 5,2 posto, na godišnjoj razini, dok su neprehrambeni proizvodi (osim trgovine motornim gorivima i mazivima), pali za 0,3 posto. No, dok traje turistička sezona, sasvim je izgledno da će u Hrvatskoj prevladavati ohrabrujuće brojke.

"Očekujemo dobru sezonu i dvoznamenkastu stopu rasta kako fizičkih, tako i financijskih pokazatelja, što će pozitivno utjecati na potrošnju. To će zasigurno doprinijeti očuvanju raspoloživog dohotka te tako utjecati u pozitivnom smjeru na maloprodajna kretanja", zaključuje se u analizi RBA. Međutim, učinak baznog razdoblja i snažna neizvjesnost zbog geopolitičkih događanja, smatraju, zasigurno će usporiti dinamiku pozitivnih promjena u trgovačkoj djelatnosti. Na obuzdavanje potrošnje djeluje i visoka percepcija inflacije koja je pod snažnim utjecajem rasta cijena hrane i energije.

O tome što hrvatska ekonomija može očekivati, uvelike ovisi o globalnim kretanjima, osobito zemljama eurozone koje su joj glavni vanjskotrgovinski partneri.

Najnoviji podaci upućuju na to da je gospodarstvo eurozone otpornije od očekivanog. Prema prvim podacima Eurostata, BDP je u drugom tromjesečju povećan 0,7 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, a ekonomisti su očekivali rast od samo 0,2 posto. K tome, unatoč šoku koji je izazvao rat u Ukrajini, rast je ubrzan u odnosu na prvo tromjesečje, kada je iznosio 0,5 posto. Ipak, podaci upućuju da njemačka ekonomija stagnira, a kako navodi statistički ured Destatis, ponajprije zahvaljujući "slaboj trgovini".

Dok Njemačka vidno trpi posljedice većih cijena energenata, predvodnice rasta u eurozoni sada su Španjolska (+1,1), Italija (+1,0), Francuska i druge zemlje kojima u prilog idu turizam i veća potrošnja. Pad na kvartalnoj razini zabilježile su Latvija (-1,4 posto), Litva (-0,4 posto) i Portugal (-0,2 posto), ali međugodišnje stope rasta bile su pozitivne za sve zemlje.

Premda je eurozona ostvarila brži rast od očekivanog, pritisak na troškove života se intenzivira. Službena procjena inflacije za srpanj dosegnula je 8,9 posto, u odnosu na 8,6 posto u lipnju.

SAD u recesiji

Stoga analitičari ističu kako eurozonu tek čekaju teški dani, osobito Njemačku. Tehnička recesija u toj zemlji, ističe analitičar nizozemske Ing Group Carsten Brzeski, "izgleda kao gotova stvar", s obzirom na visoke cijene energije i sirovina koje i dalje potkopavaju kupovnu moć i profitne marže.

Američka ekonomija, pak, tehnički je već zagazila recesiju nakon objave da je BDP pao i drugo tromjesečje zaredom, i to za 0,9 posto. Istodobno, u nastojanju da obuzda inflaciju, američka središnja banka digla je ključne kamatne stope za daljnjih 0,75 postotnih bodova. Ipak, poručila je da će njezini daljnji potezi ovisiti o budućim gospodarskim pokazateljima, pa se sada očekuje sporiji tempo zaoštravanja monetarne politike.

Rast proizvodnje skroman, ispod dva posto

Industrijska proizvodnja u lipnju rasla je 3,8 posto na godišnjoj razini, te 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. Gotovo svi sektori bilježe solidan rast, osobito proizvodnja kapitalnih proizvoda (12 posto) i energije (9,6 posto). Pala je jedino proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, 4,7 posto. Ipak, u ovoj godini očekuje se u prosjeku skromna stopa rasta, ispod dva posto, procjenjuju analitičari RBA. Glavni razlog tome je potencijalno nepovo-ljan utjecaj geopolitičkih sukoba, "odnosno ovisnost pojedinih hrvatskih važnijih trgovinskih partnera o Rusiji".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. rujan 2022 15:28