Rad me usrećuje. Ne mislim ići u mirovinu. Stalno govorim da ću raditi do smrti - govori nam tvrdoglavo Turčin Muharrem Balat, 80-godišnji vlasnik jedne od većih turskih kompanija, MB Holdinga, i pionir geotermalne energije u svijetu.
Ime osebujnog i radišnog Turčina koji ni sa 80 godina ne želi u mirovinu, kaže da bi mu bilo dosadno, široj je javnosti vjerojatno nepoznato. No taj je inženjer, energetičar i humanitarac u svijetu poznat kao začetnik geotermije i “mala enciklopedija” na tu temu, a u Hrvatskoj je izgradio prvu i najveću geotermalnu elektranu u kontinentalnoj Europi. U prvu hrvatsku geotermalnu elektranu naziva Velika 1, kod Bjelovara u Velikoj Cigleni, koja će se svečano otvoriti idući tjedan u utorak, Turčin je uložio 325 milijuna kuna.
- Geotermija je dragocjena poput najljepšeg dragog kamena. Drugačija je od ostalih izvora obnovljive energije jer može proizvoditi energiju tijekom 24 sata svih 365 dana u godini - započinje.
Iako je u izgradnju Velike 1 krenuo 2015. godine, već se dugo zna da bjelovarski kraj nudi velike mogućnosti u iskorištavanju geotermalne energije. Zna se to od 1980. godine kada je, pri istraživanju potencijalnih nalazišta nafte, Ina slučajno nabasala na ono što danas nazivamo bjelovarskom poddepresijom. Podzemni je to džep koji sadrži vrelu vodu temperature između 180 i 200 Celzijevih stupnjeva, a čija toplina, točnije para, pokreće turbine elektrane i tako proizvodi električnu energiju. U svojem radu Velika 1 crpit će tu vodu s dubine od 2800 metara, što je jednako visini 27 nanizanih tornjeva zagrebačke katedrale, i proizvoditi 10 MW električne energije čime može opskrbiti gotovo 30 tisuća domaćinstava.
Nakon što je Balat u Turskoj otvorio pet geotermalnih elektrana u posljednjih 16 godina, svoju je investiciju mogao usmjeriti bilo gdje, ali se odlučio baš za Hrvatsku. Štoviše, MB Holding odlučio je dati posao izvođenja radova domaćim tvrtkama, primjerice Đuri Đakoviću, iako su to mogli učiniti svojom opremom. Jedan je razlog, objašnjava nam Turčin, zašto je odlučio uložiti upravo u Veliku 1 pokraj Bjelovara. Sentimentalan, priznaje, nevezan uz geotermalni potencijal niti uz biznis.
- Hrvatska mi se najviše svidjela među svim europskim zemljama. Cijenim hrvatsku administraciju i njezin narod jer je to poštena država kojom vlada demokracija. Zato sam bez straha započeo svoja ulaganja u Cigleni, a na isti ću način nastaviti raditi u Hrvatskoj - govori.
Neočekivano dobročinstvo
Kako kaže legenda, njegova je ljubav prema Hrvatskoj počela dosta rano, jednim neočekivanim činom dobročinstva. Balat je, naime, išao u srednju školi u Turskoj u kojoj je radio jedan podvornik iz Hrvatske. Bio je to strogi tip škole u kojoj su morali nositi kravate i odijela na nastavi. Ako bi došli bez jedne od tih stvari, udaljili bi ih s nastave. Kada bi on ili njegovi školski kolege nesmotreno zaboravili kravatu, dobroćudni Hrvat podvornik posuđivao bi im svoje. Ta je banalna epizoda iz njegove mladosti imala presudan utjecaj na njegov život i dovela ga do toga da odluči investirati u Hrvatsku.
- Mislim da su Hrvati topao i prijateljski narod, dosta ste slični Turcima. Shvatio sam i da su neke riječi u hrvatskom jako slične turskom, a to je samo povećalo moje simpatije - priča nam navodeći primjere. Za podrum, primjerice, Turci kažu bodrum, njihov yastık naš je jastuk, börek, nije teško pretpostaviti, famozni je burek.
Balat, međutim, nije oduvijek bio geotermalni entuzijast. Kada je 1968. godine diplomirao na odsjeku za armirani beton i postao građevinski inženjer, bio je uvjeren da će ići stopama svoga oca, također građevinara. Osnovao je u to vrijeme i svoju prvu građevinsku tvrtku, a kaže da je građevinarstvo za njega danas, kao i nekoć, posebna profesija kojom se uživa baviti. Njegova je tvrtka, među ostalim, izgradila stadion nogometnog kluba Gaziantepspor 2017. godine, a početkom 90-ih okušao se i u tekstilnom sektoru s tvrtkom Balpa za proizvode od pamučne pređe. Geotermalna je energija u prvi plan njegova interesa došla početkom 2000. godina, kada je već zakoračio u šesto desetljeće. Počeo je tada razmišljati o svojem naslijeđu i što će ostaviti unucima iako, u početku, o geotermalnoj energiji nije znao baš ništa, priznaje.
- Najvažnija značajka geotermalnih elektrana, što sam naučio, jest da one mogu dugi niz godina proizvoditi električnu energiju ako su dobro projektirane i pravilno održavane. To je i razlog zašto sam elektranu nazvao po svojoj unuci. Ona će jednog dana ove elektrane moći predati svojim unucima. Također, riječ je tu o proizvodnji energije koja ne emitira ugljik u okoliš i zadovoljava potrebe ovog energetskog doba, proizvodi čistu energiju. Turska nema rezervi nafte, prirodnog plina ni ugljena pa nam je geotermalna energija vrlo važna - ističe Balat.
Priznanje benda U2
Prvo privatno geotermalno postrojenje u Turskoj, Dora 1, unatoč riziku i odgovaranju, otvorio je 2006., u Köşku, nedaleko od provincije Aydın, u jugozapadnom dijelu Turske. Ime njegove unuke, koje nose sva njegova postrojenja u Turskoj, vjeruje Balat, donosi sreću. Zato su, nakon te prve, uslijedile i elektrane Dora 2, Dora 3a, Dora 3b, Dora 4. Ukupne instalirane snage 70 MW, sve one zajedno proizvode 550 milijuna kWh električne energije godišnje. U međuvremenu, dok su se elektrane gradile, njegova je unuka Dora odrasla i trenutno je studentica elektrotehnike. Balat se nada da će njegove elektrane ostati još dugo u obitelji, tako da bi jednog dana Dora mogla preuzeti obiteljski biznis, što je netipično u kontekstu turskog, još uvijek izraženo patrijarhalnog društva.
Njegov rad na proizvodnji čiste energije za generacije koje dolaze 2009. godine prepoznao je i svjetski poznat irski bend U2. Ekološki osviješteni, članovi benda Balatu su te godine uručili Povelju prijateljstva. Iako mu je drago, Turčin na to odmahuje rukom.
- Poslali smo i mi njima zahvalnicu. Priznajem, nisu baš vrsta muzike koju bi slušao čovjek u mojim godinama, ali moji unuci ih jako vole - kaže.
Na pitanje koji su daljnji planovi u Hrvatskoj, Balat odgovara da su upravo u početnoj fazi izgradnje geotermalne elektrane u Legradu, u blizini Koprivnice, koja će proizvoditi 20 MWE energije, a trebala bi biti dovršena za godinu i pol. Za kraj, da nas ipak ne bi previše nahvalio, Turčin upućuje i jednu kritiku.
- Geotermija je vrlo rizična grana za ulaganje i ima značajne troškove, ali spremni smo ulagati u bilo kakvu investiciju koja će Hrvatskoj biti od koristi. Međutim, jedna stvar mi smeta u Hrvatskoj, a to je sporost službenih tijela u izdavanju dozvola. Nadam se da će se olakšati cijeli postupak jer to negativno utječe na strane ulagače koji žele poslovati u Hrvatskoj - zaključuje.