Završetak godine na svjetskim burzama je turbulentan pa je blagdanski ugođaj mnogima uvelike pokvaren i graničio s panikom. Najvažniji burzovni indeksi od SAD-a na dalje snažno su pali, svjetskim su bogatašima isparile milijarde dolara.
Za američke dionice predstavljene u S&P 500 indeksu bio je to najlošiji tjedan od 2011. godine, a mediji upozoravaju da je taj indeks na putu prema svom najvećem prosinačkom padu od doba Velike depresije. Bloombergovi su pak analitičari izračunali kako je ova godina za europske dionice ispala najgora od 2008. godine.
Uznemireni investitori
Legitimno pitanje je: što se događa? Odgovor je kompleksan, u pitanju je “niz malih oluja”, a svakako su više u sferi strahova nego konkretnih argumenata, pri čemu se sve to zbiva nakon deset godina prilično nepomućenog rasta cijena dionica.
Sada se očekuje usporavanje svjetskog gospodarskog rasta, čemu je pridonio i trgovinski rat s Kinom koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump. Investitori su također uznemireni zbog niza neizvjesnosti vezanih uz Ameriku gdje je središnja banka podigla ključne kamatne stope i najavila plan za nastavak takve politike i u 2019. godini, te se pitaju hoće li SAD možda ipak zaroniti prema recesiji. U Europi, pak, osim reakcija na zbivanja na američkom tržištu, niz je velikih političkih upitnika vezanih uz problematični Brexit i njegove posljedice te, primjerice, rasplet u gospodarski uzdrmanoj Italiji.
Nekoliko Trumpovih poteza posebno izaziva pažnju. Nezadovoljan mjerama središnje banke, on navodno razmišlja o smjeni guvernera Jerome Powella, što bi pak izazvalo novu rundu kaosa na tržištu kapitala. Upitno je i hoće li postići najavljivano trgovinsko primirje s Kinom, nakon što su tijekom godine dvije zemlje razmijenile niz udaraca međusobnim dizanjem carina. Peter Navarro, trgovinski savjetnik Bijele kuće, objavio je, naime, da SAD i Kina možda neće postići trgovinski dogovor u zadanom roku ako Peking temeljito ne preispita svoje ekonomske politike, što su investitori preveli kao probleme u pregovorima između dva najveća svjetska gospodarstva.
Osim toga, Trump inzistira na gradnji zida prema Meksiku, a oko toga nema financijskog dogovora u Kongresu, što znači da će biti problema s funkcioniranjem administracije. Sve to utječe na ponašanje investitora, a negativan sentiment se lako prelijeva s američkog tržišta na ostatak svijeta. Najbogatiji ljudi na svijetu izgubili su, kaže Bloomberg, u tom klizanju ove godine 511 milijardi dolara.
Bogatstvo
Izračunali su to prema svom indexu milijardera, njih 500, čije se bogatstvo stislo na ukupno 4,7 bilijuna dolara. Najveću skupinu na toj listi čine Amerikanci, njih 173, a zajedno su ove godine izgubili 5,9 posto na vrijednosti svojih dionica. Primjerice Jeff Bezos, vlasnik Amazona, koji je u prvom dijelu godine bilježio silne dobitke te je u jednom trenutku bio “težak” 168 milijardi dolara, sada se spustio na 115 milijardi dolara (što znači da je "izgubio" 53 milijarde dolara, nešto manje od godišnjeg BDP-a Hrvatske). Osnivač Facebooka Mark Zuckerberg je pak zabilježio pad od 23 milijarde dolara.
No, rezultat rasprodaja na svjetskim burzama je da su dionice postale jeftine te se to, zapravo, može gledati i kao sjajnu ulagačku priliku, tim više što, zapravo, nitko od ozbiljnih analitičara sada ne prognozira da je na horizontu recesija.
Razlozi rasprodaja na burzama
1) Očekuje se usporavanje rasta globalnog gospodarstva
2) Američka središnja banka podigla je ključne kamatne stope, dio investitora boji se moguće recesije
3) Američki predsjednik Donald Trump razmišlja o smjeni guvernera središnje banke, što bi izazvalo dodatni kaos
4) Neizvjesnost oko postizanja trgovinskog dogovora SAD-a i Kine, u Europi rizik predstavlja problematični Brexit