ANTE ŽIGMAN

‘Tržišta će ove godine završiti u minusu. To je sudbina koju Hrvatska dijeli sa svim drugim mirovinskim fondovima diljem svijeta‘

‘No obzirom na posljednje trendove, u 2023. ipak možemo očekivati blagi oporavak‘

Ante Žigman

 Goran Mehkek/Cropix

Ova godina, nakon ruske invazije na Ukrajinu, nosi nove izazove za financijsku industriju, uz rast inflacije, troškova energije i nužne tranzicije na ekološki održive izvore energije, kazao je u četvrtak predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman, poručivši da će financijska tržišta ove godine završiti u minusu, što će se odraziti na bilance većine financijskih institucija.

Na konferenciji "Izazov promjene" u organizaciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava i Zagrebačke burze, koja je ove godine u Dubrovniku okupila više od 400 sudionika te vodeće domaće i strane stručnjake, Žigman je iznio očekivanja će fondovska industrija u 2022. imati negativne prinose, navodi se u priopćenju iz Hanfe.

To je sudbina koju Hrvatska dijeli sa svim drugim mirovinskim fondovima diljem svijeta – od Norveške, EU do SAD-a, ocijenio je.

"Međutim, s obzirom na posljednje trendove, možemo u 2023. ipak očekivati blagi oporavak. Vidimo da Inflacija lagano usporava, a kamatne stope moguće više neće značajnije rasti, zbog čega Hrvatska s ulaskom u eurozonu ne bi nužno morala strahovati od značajnih negativnih posljedica i financijskih kriza", istaknuo je Žigman.

Ključno je u ovom trenutku, naveo je, da se pokrene energetska tranzicija i promijeni način kako će se doći do održivog izvora za grijanje, jer oslanjanje na sadašnji model predstavlja dugoročno veliki rizik za građane i gospodarstvo.

Po njegovim riječima, u toj će tranziciji financijski sektor imati ključni ulogu, budući da ju treba financirati i provoditi ne samo kroz financiranje gospodarstva, već i kroz vlastite zelene projekte.

Žigman smatra da će mirovinski fondovi u tim okolnostima dodatno mijenjati svoj ulagački portfelj. "Koncentracija ulaganja u obveznicama je danas manja nego prije pet godina. Osim porasta ulaganja u druge vrste imovine, bit će važno promijeniti i geografsku strukturu ulaganja. Očekuje se da će fondovi nastaviti ulagati ne samo u Hrvatskoj, već i u dionice i obveznice s inozemnog tržišta, a u tome ih može pogurati uvođenje eura", naveo je.

Žigman je iznio i rezultate Hanfine ankete, koji pokazuju da su poduzeća - izdavatelji na domaćem tržištu kapitala pod velikim pritiskom rastućih troškova, za koje očekuju da će se nastaviti i u 2023., ali u puno manjoj mjeri nego što je to u ovoj godini. Najveći izazov predstavljat će im porast troškova energije, ali i rast troškova zaposlenika. Taj će izazov pokušati premostiti smanjenjem operativnih troškova, ali ipak zbog trenutne krize ne žele odustati od novih investicija, rekao je Žigman.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. listopad 2022 15:43