Prema procjenama ekonomista iz podružnice američke središnje banke u Richmondu, tzv. recipročne carine, koje stupaju na snagu ove srijede, najteže bi mogle pogoditi američke industrije koje uvoze gotove proizvode iz Azije – osobito one koje se bave kožnom galanterijom, odjećom i tekstilom. Kožni proizvodi i odjeća poskupit će više od 40, a namještaj iznad 30 posto.
Podsjetimo, roba koja stiže iz Kine sada je podložna carinama koje premašuju 104 posto, nakon što je Bijela kuća potvrdila da Donald Trump dodatno zaoštrava trgovinski sukob s Pekingom. Kao odgovor, Kina je najavila uvođenje carina od 84 posto na svu robu iz Sjedinjenih Država.
Prošlog je tjedna Trump uveo i carinu od 46 posto na uvoz iz Vijetnama, drugog najvećeg izvoznika odjeće za američko tržište i ključnog dobavljača kožne robe. Kambodža, koja opskrbljuje brendove poput Lululemona i Hugo Bossa, također je pogođena – carina na njezine proizvode sada iznosi 49 posto.
Poskupljenja će osjetiti i potrošači pametnih telefona, prijenosnih računala i igraćih konzola, budući da su se mnogi američki proizvođači tijekom Trumpova prvog mandata preusmjerili s Kine na zemlje poput Tajvana i Vijetnama – koje su sada pod udarom novih mjera.
S obzirom na to da većina pametnih telefona dolazi iz Kine, očekuje se da će cijene ovih uređaja porasti. Na primjer, osnovni model iPhonea, koji trenutno košta 599 dolara, mogao bi poskupjeti na 1.222 dolara, dok bi cijena iPhonea 16 Pro Max mogla porasti s 1.599 dolara na preko 3.200 dolara.
Iako su neke tvrtke, poput Applea, pokušale prebaciti dio proizvodnje u zemlje poput Indije i Vijetnama, i ti su proizvodi sada podložni carinama od 26 posto, odnosno 46 posto. Analitičari tako procjenjuju da bi cijene cijene prijenosnih računala, mogle zato porasti od 25 do 50 posto.
Premda su tvrtke pokušale su ublažiti udar uspostavom alternativnih opskrbnih lanaca, ekonomisti očekuju da će cijene porasti jako brzo. Prema procjeni think-tanka Yale Budget Lab, prosječno američko kućanstvo bi – ako ne bude reakcije Feda – moglo bi od 2026. godišnje trošiti oko 3800 dolara više nego što je to bio slučaj protekle godine.
Američka središnja banka sada se nalazi između dvije strategije: spustiti kamatne stope kako bi spriječila recesiju, ili ih zadržati visoko kako bi obuzdala mogući novi val inflacije.
Carinski udar neće se ravnomjerno osjetiti u svim sektorima. Stručnjaci predviđaju da će potrošačka elektronika zadržati niže cijene još neko vrijeme zahvaljujući postojećim zalihama (dostatnima za 3–4 mjeseca), dok će kod kvarljive robe – poput svježeg voća, povrća i orašastih plodova – posljedice biti brže vidljive. Prema Yale Budget Labu, cijena prerađene riže mogla bi porasti za 10,3 posto, a voće i povrće za oko 4 posto, osobito proizvodi iz Meksika i Kanade.
Prema Paulu Donovanu, glavnom ekonomistu švicarske banke UBS, ovaj bi se put učinci carina mogli brže preliti na krajnje potrošače nego 2018., budući da američki trgovci sada raspolažu s manje zaliha.
Velika prilika za kinesku industriju?
U međuvremenu, dok SAD traži način kako amortizirati udar carina, Kina agresivno širi svoj industrijski utjecaj na globalnim tržištima – što otvara pitanje hoće li upravo američke mjere nehotice osnažiti kineske proizvođače.
Kineski industrijski stroj nikada nije bio snažniji. BYD, jedan od vodećih proizvođača električnih vozila, gradi dvije nove tvornice, svaku dvostruko većeg kapaciteta od Volkswagenove tvornice u Wolfsburgu, koja je desetljećima nosila titulu najveće na svijetu. Zeekr, još jedan kineski proizvođač, u četiri je godine povećao broj robota u svojim pogonima sa 500 na 820, a broj i dalje raste.
Izvoz iz Kine raste u rekordnom ritmu – 13,3 posto u 2023., a 17,3 posto u 2024.. Državne banke financiraju širok spektar industrijskog rasta, uključujući automatizaciju i istraživačke centre poput Huawei kampusa u Šangaju, gdje će raditi 35.000 inženjera – u kompleksu deset puta većem od Googleova sjedišta u Kaliforniji.
Zbog otprije postojećih američkih carina, kineski proizvođači automobila gotovo su potpuno odsutni s američkog tržišta, no zato ubrzano šire svoje poslovanje u Meksiku, Australiji, Jugoistočnoj Aziji i EU-u, gdje već ozbiljno konkuriraju američkim i japanskim brendovima. U Meksiku je njihov tržišni udio skočio s 0,3 na više od 20 posto u samo nekoliko godina.
Kineski udio u svjetskoj proizvodnji dosegao je 32 posto – što je više nego ukupna proizvodnja SAD-a, Njemačke, Japana, Koreje i Velike Britanije zajedno.
Najnoviji kineski proračun uključuje 100 milijardi dolara ulaganja u izvoznu infrastrukturu, dok se mirovine povećavaju tek simbolično – sa 17 na 20 dolara mjesečno. Time Peking jasno poručuje: izvoz ostaje ključni motor rasta.
Paradoksalno, carine koje bi trebale štititi američku industriju mogle bi destabilizirati domaće tržište i istovremeno otvoriti prostor njihovim najvećim suparnicima Kini – zemlji koja usprkos slaboj domaćoj potrošnji, zahvaljujući izvozu i dalje radi na uspostavljanju globalne industrijske dominacije.
Komentari
0