Ako je suditi po događajima prošloga tjedna, Kina i Sjedinjene Američke Države nalaze se na rubu totalnog carinskog rata.
Američki predsjednik Donald Trump u petak je najavio da će carine na kineske proizvode u vrijednosti od 50 milijardi dolara biti implementirane od 6. srpnja, kao što je i inicijalno bilo najavljivano.
Kineski predsjednik Xi Jinping, koji je nakon bilateralnog sastanka održanog krajem svibnja bio uvjeren da je postignut dogovor i da nametanja carina neće biti, ipak je spremno i odlučno dočekao Trumpov najavu i odgovorio da će Kina nametnuti carine u istoj protuvrijednosti na sve američke proizvode.
- Kina ne želi carinski rat, ali ga se ni ne boji, rekao je za NYT kineski ministar vanjskih poslova Geng Shuang.
Predsjednik Trump u ponedjeljak je najavio da će, ukoliko Peking ne odustane od najavljenih “osvetničkih carina”, na popis kineskih proizvoda podvrgnutih američkoj carini dodati još artikala u vrijednosti od 200 milijardi američkih dolara.
- Danas sam naredio američkom predstavniku za vanjsku trgovinu da izradi dodatan popis kineskih proizvoda u vrijednosti od 200 milijardi dolara kojima će Amerika nametnuti dodatnih 10 posto carine, rekao je Trump na konferenciji za novinare za američki Business Insider.
Dodatnim najavljenim carinama na kineske proizvode u vrijednosti od 200 milijardi dolara, ukupan iznos proizvoda koji će biti podložni carini penje se na vrtoglavih 450 milijardi, čime se obuhvaća gotovo 90 posto ukupne vrijednosti koju je SAD u 2017. godini uvezao iz Kine.
Nametanje carinama na uvoz proizvoda između dvije države počelo je još u ožujku kada je američki predsjednik najavio da je spreman poduzeti drastične mjere da spasi konkurentnost američke proizvodnje.
Poseban paket carina Kini rezultat je temeljite istrage koju je provelo američko Ministarstvo trgovine, koje je dokazalo da su kineske tvrtke sustavno zloupotrebljavale američko intelektualno vlasništvo u proizvodnji tehnologije, prodajući ga za puno manju cijenu na tržištu. Uvođenjem carina, tvrdi Bijela kuća, želi se izvršiti pritisak na kinesku vladu da promijeni politiku poslovanja koja drugim gospodarstvima onemogućava jednaku konkurentnost na globalnom tržištu.
Nakon konferencije za novinare održane u ponedjeljak, na kojoj je Donald Trump najavio dodatne sankcije za kineske proizvode, vrijednosti dionica na burzama diljem svijeta počele su padati. Tržište burze u Frankfurtu, Londonu i Parizu je zabilježilo pad od 0,5 do 1,5 posto, dok su azijske burze pad osjetili već nakon prve najave u petak.
Očekivano, najave carina nisu oduševljeno dočekali američki i kineski poslodavci čije se poslovanje oslanja na uvoz američkih tj. kineskih proizvoda. Zbog dodatnog poreza kojeg će poslodavci trebati platiti da koriste uvožene proizvode, očekuju da će porasti troškovi proizvodnje koji će negativno utjecati ili na njihov osobni profit ili na cijene na tržištu.