Udruga poreznih obveznika Lipa, Inicijativa profesionalnih računovođa Hrvatske (IPRH) i Women in Adria uputile su danas ministru financija Zdravku Mariću zahtjev za izmjenom Zakona o doprinosima. "Kao što smo i upozoravali u trenutku najave obveznog plaćanja doprinosa za direktore i članove uprava, a bez obzira na veličinu i financijske mogućnosti kompanija, prema našim anketama, dolazi do masovnog zatvaranja trgovačkih društava mikropoduzetnika. Radi se o stotinama tvrtki koja su se zatvorile u 2019. godini, a njihovi vlasnici više neće biti neto uplatitelji u proračun. Također će izostati i efekt generiranja stotina radnih mjesta koje bi te tvrtke, potencijalno, otvorile. Na žalost, zatvaranja će se nastaviti i u ovoj godini kad porezne uprave dostave razliku doprinosa koje su dužni platiti i onih već uplaćenih, što će fizičke osobe, direktore, članove uprava mikropoduzeća i likvidatore dovesti u nove financijske i egzistencijalne probleme", stoji u priopćenju tih udruga, u kojima smatraju kako je Zakon o doprinosima koji je na snazi od 1. siječnja 2019. godine, "u suprotnosti s važećim ciljevima i strategijama za razvoj poduzetništva Europske unije, ali i same Hrvatske, i da se izrazito nepovoljno odrazio na poduzetnike početnike, dugoročno na generiranje novih poduzetničkih pothvata, te uplate u proračun".
"Zbog svega navedenog apeliramo na Vas da uvažite posljedice mjere koju ste donijeli, te da izmijenite važeći Zakon o doprinosima, tako da: direktori početnici do treće godine od početka poslovanja, direktori roditelji djece koja su mlađa od školske dobi ili su u sustavu redovnog školovanja, a odluče raditi na manje od punog radnog vremena te direktori/likvidatori društva čiji je mjesečni prihod manji od 15.000 kuna, gledano na godišnjoj razini poslovanja temeljem službenih godišnjih izvještaja, budu uključeni u izuzeća u članku 187. C stavak 2 Zakona o doprinosima", zahtjev je udruga. Pritom se traži "da svi gore navedeni budu izuzeti od obračuna razlike doprinosa, retroaktivno, od 1.siječnja 2019., kako bismo izbjegli njihovo zatvaranje u 2020. zbog nemogućnosti plaćanja istih". "Tražimo, također, da se sva nova pravila i novi propisi, koje vlada donosi, ne primjenjuju ne sve poduzetnike jednako, ignorirajući njihovu veličinu, financijske i organizacijske kapacitete, te da se neizostavno primjenjuje 'Think Small First' princip. Tražimo i da zaštitite poduzetnike početnike, bez obzira na njihov organizacijski oblik (d.o.o., j.d.o.o., obrt i sl.), te im olakšate dosezanje veličine u kojoj će biti kreatori novih radnih mjesta, te neto uplatitelji u proračun. To se može postići samo ukidanjem administrativnih i drugih prepreka, te donošenje kvalitetnih i usuglašenih propisa umjesto dosadašnjih ad hoc propisa kojima se dugoročno onemogućava njihovo poslovanje. Često nas podsjećate što ste sve napravili za poduzetništvo, ali ovakve mjere, na žalost, ne olakšavaju poslovanje poduzetnicima početnicima", tvrdi se u priopćenju udruga, uz napomenu kako "europsko gospodarstvo počiva na malom poduzetništvu, 99 posto kompanija u EU su mikro, mala i srednja poduzeća, te kreiraju dva od tri radna mjesta". "Stoga je EU donijela niz zakona, i drugih akata kojima se želi potaknuti ulazak što većeg broja građana u svijet poduzetništva. Prosječno 37 posto građana EU se želi baviti poduzetništvom, dok je hrvatski prosjek tek – 25 posto, i ovim Zakonom je bitno ugrožen. Vi, također, znate da i hrvatsko gospodarstvo počiva na malom poduzetništvu. Broj mikro i malih poduzetnika je 129.259, što je 98,6 posto poduzeća u Hrvatskoj. Zapošljavaju 494.211 osoba, ili 52,6 posto zaposlenih u poduzećima. Ostvaruju 274,9 milijardi kuna prihoda (36,6 posto, te dobit od 8,6 milijardi kuna (30,6 posto)", stoji u priopćenju.