Tri najsiromašnije zemlje Europske unije, među kojima je i Hrvatska, počinju se pripremati za uvođenje eura, izvještava Bloomberg. Naime, uzimajući u obzir buduću distribuciju ključnih fondova za razvoj, Rumunjska, Bugarska i Hrvatska planiraju promjenu valute.
- Nakon Brexita, nalaziti se izvan eurozone može te učiniti uljezom. Samim pogledom na pripremljeni EU proračun vidi se jasni naglasak na eurozonu – izjavio je Juraj Kotian, ekonomist Erste Banke.
Iako su planovi navedenih balkanskih zemalja u kontrastu su s bogatijim dijelovima nekad komunističkog istoka, a ni grčko iskustvo s eurom nije baš pozitivno, najsiromašnijim zemljama članicama EU fondovi za razvoj dobro će doći u budućnosti.
Tako je u pripremama najdalje došla Bugarska, najsiromašnija zemlja EU, koja se želi prebaciti na euro već ovog ljeta. Hrvatska je najavila promjenu valute u sljedećih pet do deset godina, dok Rumunjska još nije otkrila vremenski rok u kojem će izvršiti navedenu promjenu.
- Postavljanje konkretnog datuma zahtijeva duboku analizu realne, strukturalne i institucijske konvergencije – smatra rumunjska Vlada.
Iako Hrvatska i Rumunjska moraju ispuniti još mnogo uvjeta, summit koji će se sljedećeg proljeća održati u Rumunjskoj (vezan uz budućnost EU nakon Brexita) mogao bi dati jasnije odgovore vezane uz njihov prelazak na euro.
S druge strane, Bugarska je već ispunila europske kriterije, pri čemu su je Njemačka i Francuska poduprle (dok je Europska centralna banka nešto manje zagrijana za tu ideju).
- Postoji velika želja članica eurozone da prošire svoj klub zbog populizma koji je poljuljao geopolitiku i doveo u pitanje europski projekt – rekao je Phoenix Kalen, strateg Societe Generale Grupe dodajući da bi političari eurozone mogli vidjeti širenje kao validaciju EU kao projekta.