Nastavak negativnog niza

Trgovinske tenzije i prijetnje manipulacijom valute uzrokovale pad azijskih burza

Kineska tržišta su pod pritiskom jer se ulagači brinu zbog usporavanja rasta gospodarstva
Ilustracija
 Yutaka Mizutani / Profimedia, Alamy

Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica oštro pale, nastavljajući negativni niz od prošloga tjedna, jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama zbog trgovinskih tenzija i naznaka usporavanja rasta kineskog gospodarstava.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,8 posto, nakon što je prošloga tjedna potonuo oko 4 posto.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros skliznuo 1,4 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Šangaju, Australiji i Hong Kongu pale između 0,6 i 1,1 posto.

Oštar pad Nikkei indeks posljedica je ponajviše pada cijena dionica japanskih proizvođača automobila, nakon poruke iz Washingtona da će u budućim pregovorima o trgovini, među ostalim i s Japanom, biti uključene i moguće manipulacije valutom.

Kineska su tržišta, pak, pod pritiskom zbog zabrinutosti ulagača u vezi naznaka usporavanja rasta tamošnjeg gospodarstva.

Doduše, u petak su podaci o snažnom rastu kineskog izvoza, ali i uvoza u rujnu ublažili strahovanja od usporavanja drugog po veličini svjetskog gospodarstva, no ulagači su, ipak, oprezni.

„Neki kažu da su ulagači odahnuli nakon izvješća o izvozu, no meni se čini vrlo očitim da su ti podaci snažni zbog rasta izvoza uoči nametanja carina od strane SAD-a”, kaže Norihiro Fujito, analitičar u tvrtki Mitsubishi UFJ Morgan Stanley Securities.

Smatra da trgovinski rat između Washingtona i Pekinga počinje utjecati na Kinu, pa ističe da je prodaja automobila u toj zemlji u prošlom mjesecu zabilježila najveći pad u sedam godina.

Tijekom vikenda je Yi Giang, guverner kineske središnje banke, kazao da i dalje ima dovoljno prostora za prilagodbu kamatnih stopa i obveznih rezervi banaka kako bi se suzbili negativni rizici po gospodarstvo zbog trgovinskih tenzija.

U fokusu ulagača su i prinosi na američke državne obveznice, čiji je rast prošloga tjedna na najviše razine u više od sedam godina uzdrmao svjetske burze.

Premda su u drugoj polovici prošloga tjedna ti prinosi pali, ulagači se plaše da će se njihov rast nastaviti jer svi posljednji podaci ukazuju na snažan rast američkog gospodarstva, što bi moglo navesti američku središnju banku na ubrzanje tempa povećanja kamatnih stopa kako bi spriječila pregrijavanje gospodarstva i jačanje inflacije.

A na valutnim je tržištima dolar blago ojačao. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 95,34 boda, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 95,23 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo sa 112,20 jena, koliko je iznosio u petak, na 112,05 jena.

No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula sa 1,1560 na 1,1545 dolara.

A nakon što su prošloga tjedna pale za više od 4 posto, jutros su cijene nafte osjetno porasle zbog napetosti između Saudijske Arabije i zapadnih zemalja, ponajviše SAD-a, izazvanih nestankom novinara Washington Posta Jamala Khashoggija, koji je posljednji put viđen kada je ulazio u saudijski konzulat u Istanbulu.

Na londonskom je tržištu cijena barela jutros porasla 1,2 posto, na 81,40 dolara.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2022 13:20