Veće kontrole

Trgovcima koji varaju kupce kazne veće od 100.000 kuna, inspektori će biti skriveni kupci

Bolji set mjera nadzora cijeloga poljoprivredno-prehrambenog lanca zemlje članice Unije dužne su primjenjivati od 14. prosinca PREKRŠITELJIMA KAZNE VEĆE OD ZARADE EU uvodi strože mjere nadzora nad 800 milijardi eura vrijednom industrijom koju je posljednjih godina potresao val skandala. 'Prije su kazne bile preniske, a ilegalna zarada ogromna pa se im se isplatilo varati kupce. Sada ćemo tome stati na kraj'
Ilustracija
 Damjan Tadi / CROPIX

Trgovcima i proizvođačima hrane koji će biti uhvaćeni da su varali potrošače od sredine prosinca prijete znatno veće kazne, a veterinarske, poljoprivredne i druge inspekcije s tim će datumom prevarante moći online loviti i putem “mistery shoppinga”.

To su samo neke od novosti koje na snagu stupaju 14. prosinca, kad za sve zemlje članice EU počinje vrijediti nova Uredba o službenim kontrolama primjena propisa o hrani i hrani za životinje.

Riječ je o novom, boljem setu mjera nadzora i kontrole kompletnog poljoprivredno-prehrambenog lanca, koje su Europski parlament i Vijeće prihvatili u ožujku 2017. godine, a zemlje članice dužne su to početi primjenjivati od kraja 2019.

Prevarantske prakse

Kako je pojašnjeno u tekstu uredbe, ideja je postići bolji, stroži i fleksibilniji inspekcijski sustav nad 800 milijardi eura vrijednom europskom industrijom proizvodnje hrane, koju je posljednjih godina potresao val skandala.

Poput, recimo, onog iz 2013. godine, kad je otkriveno da je europskim potrošačima podvaljivana hrana deklarirana kao govedina, iako se ustvari radilo o konjskom mesu ili novijeg šokantnog otkrića da se u poljskim klaonicama kolju bolesne krave te se njihovo meso potom preprodaje u trgovinama.

Zadnja uredba kojom je EU definirala okvire inspekcijskog nadzora nad proizvodnjom hrane datira u davnu 2004. godinu, pa se novom legislativom pokušava stati na kraj prevarantskim praksama u segmentu proizvodnje hrane, a u tome bi trebale pomoći nove, izdašnije kazne za počinitelje.

Točnije, države članice u svoje će zakone uvesti kazne koje će u financijskom smislu morati biti veće od koristi koju je počinitelj ostvario prevarom, a iako se preporučuje da se one određuju kao postotak prihoda, države članice same će moći odabrati hoće li prihvatiti baš taj model.

Novost za inspektore bit će mogućnost da anonimno na internetu kupuju uzorke hrane koje potom testiraju, a pokaže li se da su nesukladni, takvi će se uzorci automatski smatrati službenima te će se moći kažnjavati prekršitelji, što se dosad ipak moralo raditi uz službene najave.

Uredba će također inspekcijske službe zemalja članica prisiliti da sukladno riziku samostalno “targetiraju” inspekcijske nadzore tamo gdje su potrebni - da češće i redovitije nadziru one segmente proizvodnje i proizvođače u kojima su nesukladnosti učestalije, da donose ad hoc odluke o nadzorima, a pojednostavit će se i sustav testiranja uzoraka, tako da će neke jednostavnije pretrage, poput otkrivanja trihineloze u mesu, moći raditi i laboratoriji koji za to nisu posebno certificirani.

Osim toga, strožim kontrolama bit će podvrgnut i uvoz hrane iz trećih zemalja, za koje je dosad vrijedio neujednačen sustav na vanjskim granicama Unije, a sada će on biti ujednačen.

Iako uredbu ne smatraju revolucionarnom, briselska krovna udruga potrošača BEUC pozdravila je nove propise nadzora nad industrijom koju smatraju jednom od najtvrdokornijih i najmoćnijih u svijetu, podsjećajući kako analize pokazuju da se posljednjih godina ažurnost država članica po pitanju nadzora hrane itekako smanjila, a dobar dio država smanjio je čak i financijska sredstva koja ulažu u proces nadzora.

Kad je u pitanju Hrvatska, iz Ministarstva poljoprivrede odgovorili su nam da je za provedbu nove uredbe potrebno donijeti posve novi Zakon o službenim kontrolama na kojemu, kažu, upravo radi posebno osnovano povjerenstvo.

Ne brinu ih kratki rokovi te su uvjereni da će nova legislativa, iako još nema ni nacrta zakona, a kamoli javnog savjetovanja, biti donesena na vrijeme, sa svim najbitnijim odredbama koje će države članice morati uvesti. Za Ministarstvo poljoprivrede jedna od tih odredbi sigurno je i sustav značajnijih kazni.

Kazne u Hrvatskoj

“Dosadašnja uredba određuje da sankcije moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće, a nova uredba dodatno propisuje i da financijske sankcije za kršenje uredbe i pravila iz područja primjene uredbe počinjena prijevarnim ili obmanjujućim praksama odražavaju, u skladu s nacionalnim pravom, barem ekonomsku prednost za subjekta ili, prema potrebi, postotak prihoda subjekta”, stoji u pojašnjenju Ministarstva poljoprivrede.

Koliko će to u hrvatskom slučaju iznositi znat će se s nacrtom novog zakona, ali dosadašnje maksimalne kazne išle su do 100 tisuća kuna, što često nije bilo u ispravnom odnosu s koristi ostvarenom počinjenjem prekršaja.

“Mora se paziti da se izbjegnu situacije u kojima je maksimalna zakonska kazna za prevare s hranom manja od zarade ostvarene prevarom. Bilo je slučajeva u kojima se pokvarenim trgovcima isplatilo varati potrošače jer je nelegalna zarada bila višestruko veća od kazni. Između ostalog, regulativa propisuje zakonsku zaštitu za zviždače koji prijave slučajeve prijevara i povreda sigurnosti hrane”, izjavila je europarlamentarka Biljana Borzan.

U hrani samo dva posto nesukladnih uzoraka

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u periodu između 2016. i 2018. godine, kad su veterinarska, poljoprivredna i fitosanitarna inspekcija bile dio ministarstva, analizirano je 37.706 uzoraka hrane, od čega najviše iz kategorije mesa i mesnih proizvoda, potom mlijeka te ribe.

Iz ministarstva poručuju da se broj uzoraka iz godine u godinu povećavao, ali da je u cijelosti udio nesukladnih uzoraka iznosio samo dva posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 04:03