Trenutno je veći problem nabaviti automobile nego ih prodati. Jednostavno ih nema - komentira aktualno stanje na tržištu Darin Janković, direktor analitičke tvrtke koja se bavi autoindustrijom Jato Dynamics Hrvatska. "Ako danas naručite, čekat ćete na automobil šest do devet mjeseci", dodaje.
Janković kaže kako prati to tržište 20-ak godina te da se ne sjeća da je ikad bila ovakva situacija, štoviše, ranije se govorilo o hiperprodukciji. Rezultat je to poteškoća koje u proizvodnji izaziva globalna nestašica čipova i drugih dijelova te općenito poremećaji u dobavnim lancima koji su pokrenuti još prošle godine, uslijed izbijanja pandemije koronavirusa. Iako se očekivalo da će se u drugom dijelu ove godine situacija normalizirati, to se izjalovilo. Jedan od razloga je novi val zaraze u jugoistočnoj Aziji, gdje su glavni proizvođači čipova, a tvornice automobila širom svijeta već najavljuju privremena zatvaranja pogona.
Na nove automobile bi se u prodajnim salonima moglo čekati još i dulje nego do sada, a cijene nastaviti rasti. Naime, slijedeći logiku ponude i potražnje, cijene su već skočile, pa i rabljenih automobila, jer tko ne želi čekati pola godine, odlučuje se za automobil star godinu-dvije, komentira Janković.
Prvo idu skupa vozila
Najveći svjetski proizvođač, Toyota, najavio je da će zbog utjecaja covida-19 na dobavljače dijelova u rujnu zatvoriti čak 14 tvornica u Japanu, što će smanjiti proizvodnju za 40 posto, ali zatvarat će i na drugim tržištima. Moguće smanjenje proizvodnje najavili su i Volkswagen, General Motors, Ford i Stellantis (kompanija nastala ove godine spajanjem Fiat Chryslera i PSA Grupe).
U Audiju su, primjerice, već odlučili produljiti ljetni odmor za oko 10 tisuća radnika u tvornicama u Ingolstadtu i Neckarsulmu te u ostalima skratili radno vrijeme, a očekuju da će, kad komponente budu isporučene, nadoknaditi izgubljenu proizvodnju. Kako su objavili, u prvoj polovini godine zbog nestašice komponenti proizveli su oko 50 tisuća automobila manje od naručenih. Inače, njihovu trenutnu tržišnu taktiku oslikava i to da će čipove, gdje god je moguće, najprije ugrađivati u vozila koja donose najviše dobiti i ispuštaju najmanje ugljikovih spojeva.
Naglo dizanje potražnje
Kako objašnjavaju stručnjaci, trenutna nestašica je dijelom posljedica i toga što su proizvođači naglo dizanje potražnje nakon pandemijskog zatvaranja i šoka dočekali s nedovoljnom količinom zaliha čipova, a dobavljači su ih u međuvremenu prodali kompanijama koje proizvode računala, konzole za videoigre i drugu elektroniku, za kojima je potražnja u vrijeme pandemije bila golema.
To ih je dosta koštalo, pa u BMW-u, recimo, kažu da su ove godine mogli prodati 70 do 90 tisuća automobila više da nije ponestalo čipova. Sada su, poručuju, sve njihove tvornice dobro opskrbljene, pa bi potencijalni kupci tih automobila mogli biti sretne ruke. Ove su godine u razdoblju do kraja srpnja u Hrvatskoj prodana 764 komada.
Grade se novi pogoni
Inače je u Hrvatskoj od početka ove godine do kraja srpnja snažan rast prodaje automobila u odnosu na 2020. godinu, za 40,8 posto, prema podacima agencije Promocija plus. U tom je razdoblju prodano 31.778 novih vozila, a najviše marke Volkswagen, nakon koje slijedi Škoda te Opel. No, kako će prodaja izgledati do kraja godine, zbog dugog čekanja, pitanje je. Prema pisanju Autokluba, nisu baš svi u autoindustriji u jednakom sosu. "Proizvođači koji svoje modele baziraju na standardiziranim paketima opreme bez previše opcija, s proizvodnjom izvan Europe, gotovo da nemaju problema s isporukom", piše Autoklub.
I oni naglašavaju kako za nedostatak elektroničkih komponenti nije kriv samo covid-19 nego i strukturni razlozi, povezani s načinom na koji je autoindustrija organizirala nabavu svojih zaliha čipova. "Nekadašnje razdoblje od šest mjeseci, koliko je bilo potrebno za prednarudžbu željene količine, danas se udvostručilo, a nedostatak samo jednog mikročipa dovoljan je da zaustavi cijelu montažnu liniju", objašnjavaju.
Navode i da se kriza poluvodiča, prema prognozama, neće riješiti do sredine iduće godine, a tajvanska kompanija TSMC trenutno pokriva većinu svjetske proizvodnje automobilskih čipova, zajedno s južnokorejskim Samsung Electronicsom. Zbog takve se situacije u Sjedinjenim Državama i Europi nastoji povećati broj proizvodnih pogona za čipove, ključnih komponenti u nizu današnjih industrija, ali taj se efekt ne može osjetiti dovoljno brzo za ublažavanje aktualne nestašice. Što se Europe tiče, zajednički je cilj da do 2030. godine udvostruči vrijednost vlastite proizvodnje tehnološki naprednijih čipova.