KAKO IZBJEĆI GOOGLE

Tražilicama kojima je zaštita privatnosti na prvom mjestu, popularnost iz dana u dan raste

Ljudi kojima je dozlogrdilo da ih američki divovi slijede oglasima okreću se manjim servisima
 Oleg Elkov/Alamy/Alamy/Profimedia

Ograničavanje goleme moći globalnih tehnoloških kompanija uvelike je u rukama zakonodavaca koji bi im trebali postaviti pravila ponašanja i zaštite privatnosti korisnika, ali moć imaju i sami građani. Postoje alternative, manji servisi fokusirani na privatnost, zasad kao svojevrsni pokret otpora, a čini se da im popularnost poraste sa svakom novom kontroverzom ili curenjem informacija o biznis modelu američkih divova.

Kad je, primjerice, Facebook početkom ove godine odlučio promijeniti uvjete privatnosti na platformi za razmjenu poruka WhatsApp, dio se korisnika instantno prebacio na Signal, što je bilo primjetno i u Hrvatskoj, a u pitanju je platforma organizirana kao neprofitna organizacija (Signal Foundation) koja se hvali vrhunskim end-to-end šifriranjem i time da ne prati svoje korisnike. Aplikacija je nastala 2014. godine, kada ju je pokrenuo u SAD-u poznati programer i bivši Twitterov zaposlenik Moxie Marlinspike, a razvoj se financira donacijama. Koristi je, kažu, i poznati američki zviždač odbjegao u Rusiju, Edward Snowden, no njezina korisnička baza još je minijaturna u odnosu na WhatsApp ili Messenger.

Polako ali ustrajno raste, primjerice, švicarski Proton, pružatelj usluga sigurne elektroničke pošte, koji je ove godine dosegnuo 50 milijuna korisnika, a zabranjen je u Pekingu i Moskvi. To je, naravno, kap u moru prema 1,5 milijardi aktivnih korisnika Googleova servisa gmail, ali direktor Protona Andy Yen smatra, kako je objavio portal Thomson Reuters Foundation, da rast broja njihovih korisnika demonstrira promjenu u prioritetima ljudi.

Zajednička vizija

"Usmjerenost tehnoloških kompanija na sve veći i veći profit na račun korisnika tjera ljude da traže alternativne proizvode i usluge s vrijednostima koje su više u skladu s njihovim vlastitim vrijednostima", smatra Yen. Proton je osnovan 2013. godine, sebe opisuje kao najvećeg pružatelja sigurne elektroničke pošte koji koristi end-to-end enkripciju, a poštu pohranjuje na potpuno šifriranim serverima u Švicarskoj gdje su podaci zaštićeni striktnim propisima o privatnosti. Osnivači za sebe kažu da su "znanstvenici, inženjeri i developeri koje je okupila zajednička vizija zaštite građanskih sloboda online".

Autori u nedavno objavljenom tekstu na portalu Thomson Reuters Foundation kažu kako većina tehnoloških startupa koji su se u zadnjem desetljeću pojavili s obećanjem zaštite privatnosti korisnika vezanih za targetirano oglašavanje ili prikupljanje osobnih podataka, bilježi rast korisničke baze, a neki od njih su uveli i dodatne "mamce".

Tako njemačka neprofitna tražilica Ecosia sav prihod od oglasa koristi za sadnju stabala (dosad su ih posadili 138 milijuna u više od 30 zemalja), a francuska Lilo financira društvene i okolišne projekte koje izabiru sami korisnici. Ecosia ima 15 milijuna korisnika, a u rujnu je imala prihod od 2,4 milijuna eura, objavili su na svojoj stranici.

Američki DuckDuckGo (koji poručuje: "Mi ne pohranjujemo vaše osobne podatke. Mi vas ne slijedimo oglasima. Mi vas ne pratimo. Nikad.") prošlog je mjeseca imao gotovo 100 milijuna dnevnih pretraga, što je 38 posto rasta u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Osnovan je 2014. godine, a korisnicima se objašnjava da DuckDuckGo zarađuje od oglašivača na samoj tražilici dok su drugdje oglasi temeljeni na profilima korisnika, odnosno osobnih podataka koji se prikupljaju dok oni pretražuju i kupuju online. Profitabilni su, poručuju, a pritom imaju biznis model koji osobne podatke korisnika nije učinio svojim proizvodom (što je glavna stvar u pozadini golemih prihoda Facebooka i Googlea, primjerice).

Otkantajte BigTech

Europski Qwant, koji službeno koristi i francuska vlada, prijavio je 34 posto rasta pretraživanja u prošloj godini.

Osnovan je 2011. godine u Francuskoj, Qwantov moto je "Mi vjerujemo u drukčiji model", a citiraju članak 12. UN-ove Deklaracije o ljudskim pravima te ističu kako internet ne smije biti prostor bezakonja. Također, navode da oni promoviraju razvoj digitalne ekonomije u EU, a serveri su im locirani u Europi i podložni europskoj legislativi. Koriste ih i moćne korporacije - Thalès, Safran, Crédit Agricole, BNP Paribas i drugi, a u njih je uložio, među ostalima, njemački izdavač Axel Springer. Američki internetski preglednik Brave, čiji je pak moto "Pretražujte u privatnosti, otkantajte Big Tech", kaže da im se broj korisnika udvostručio u zadnjih godinu dana te je u kolovozu bio na 36 milijuna.

Traže da zakon ode korak dalje

Europska komisija prije tri godine kaznila je Google s rekordnih 4,24 milijarde eura novčane kazne zbog nepoštenog načina na koji je koristio Android sustav kako bi učvrstio dominaciju svoje tražilice pa mu je naloženo da osigura jednake uvjete svima. Prošlog su mjeseca internetske tražilice DuckDuckGo, Ecosia, Qwant i Lilo pisale Europskom parlamentu upozoravajući da su intervencije koje je Google proveo ograničenog karaktera i stoga ne može doći do znatnijih promjena. Traže da se Zakonom o digitalnom tržištu, koji bi trebao stupiti na snagu 2023. godine podrže li ga zemlje članice i Europski parlament, Alphabetu (vlasniku Googlea) zabrane postupci kojima i dalje utječe na izbor svoje tražilice.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2021 18:35