Traže se nova ležišta: Unatoč pandemiji, INA nastavlja ulagati u razvoj svojih rezervi

Pandemija koronavirusa i gospodarska kriza koju je prouzročila u dijelu je javnosti izazvala zabrinutost i strahove da bi mogla dovesti i do nestašice osnovnih energenata, kao što je nafta. Ipak, takve su brige neutemeljene, pogotovo zato što je INA - hrvatska nacionalna naftna kompanija - unatoč pandemiji koronavirusa osigurala kontinuitet proizvodnje nafte i plina, kako u Hrvatskoj tako i na stranim tržištima, u Egiptu i Angoli, gdje posluje.

Dapače, unatoč svim problemima s kojima je domaće gospodarstvo suočeno, INA je pokazala jasnu ambiciju da nastavi značajno ulagati u istraživanje i razvoj zaliha ugljikovodika u Hrvatskoj.

- Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 12. ožujka 2020. potvrdila je ponude INA-e kao najbolje za istražna područja Drava-03, Sjeverozapadna Hrvatska-1 te za Dinaride-14 te donijela Odluku o davanju suglasnosti na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika za navedene istražne prostore. Uskoro se očekuje potpis ugovora, nakon čega će INA početi s realizacijom istražnih planova u narednih pet godina.

Drava-02

Uz ranije dodijeljen istražni prostor Drava-02 u lipnju 2016. te nova tri prostora, INA će povećati ukupnu površinu dostupnu za istraživanje ugljikovodika u RH na ukupno oko 9000 km2 što joj daje snažan potencijal za nastavak proizvodnih aktivnosti u Hrvatskoj.

Da bez novih istraživanja nema niti nove proizvodnje, INA je dokazala lani u srpnju kada je na istražnom prostoru Drava-02 Agenciji za ugljikovodike prijavila komercijalno otkriće plina na prospektu Severovci, u blizini postojećih eksploatacijskih polja Molve, Kalinovac i Ferdinandovac. Ispitivanjem je u dva plinom zasićena intervala izmjerena količina plina od ukupno 53.000 kubika na dan.

Inače, kompanija je na istražnom području Drava-02 do sada uložila oko 100 milijuna kuna i nastavlja s istražnim radovima na ovom području, te će početi s istraživanjima na novim područjima koja su joj nedavno dodijeljena. Tako bi nova 2D seizmička snimanja podzemlja na prostoru Podravine trebala biti izvedena već u ovoj godini, a na prostoru Međimurja u 2021.

Inače, INA-in proizvodni portfelj sačinjen je od 38 naftnih i 17 plinskih polja na hrvatskom kopnu te 11 plinskih polja na Jadranu. Kompanija je prisutna na 4 koncesije u Egiptu s ukupno 10 naftnih polja, od čega je na jednoj koncesiji samostalni operator. a kao partner prisutna je i u Angoli na dvije odobalne koncesije gdje je ukupno 10 naftnih polja.

U 2019. proizvodnja sirove nafte ostala je stabilna, a povećana razina aktivnosti u Egiptu već je počela davati rezultate te je zabilježen rast proizvodnje od 19 posto, i iznosila je 1783 barela na dan.

Ukupna ulaganja bila su veća za 6 posto i iznosila su gotovo 700 milijuna kuna, dok je ostvarena EBITDA od 2356 milijuna kuna, što djelatnost Istraživanja i proizvodnje čini najvećim generatorom novca INA-e.

Upravo zato, uz nova istraživanja INA snažno ulaže u razradne aktivnosti na već postojećim poljima s ciljem aktiviranja svih preostalih potencijala. Aktivnosti poput bušenja novih razradnih bušotina, stimulacije postojećih bušotina, ali i potpune optimizacije proizvodnje ujedno su i najzaslužnije za održavanje postojećih razina proizvodnje domaće sirove nafte.

Značajna ulaganja INA nastavlja i u EOR (engl. enhanced oil recovery) projekt na poljima Ivanić i Žutica. Nedavno je kompanija počela s drugom fazom EOR-a na polju Žutica, odnosno počet će s utiskivanjem CO2 i u bušotine na južnoj strani poznatog naftnog polja.

Konvencionalne metode

Konvencionalnim metodama proizvodnje nafte moguće je prosječno iscrpiti od 20 do 40% početnog volumena nafte utvrđenog u ležištu, odnosno ležište nije moguće iscrpiti u potpunosti. Primjenom EOR metode konačni iscrpak moguće je povećati sa spomenutih od 20 do 40% na 60%, pa i više. Do sada je INA u projekt uložila više od milijardu kuna, a on ima i važan ekološki element. U proteklih pet i pol godina, koliko se provodi, utiskivanjem ugljikova dioksida u polja Ivanić i Žutica trajno je uskladištilo više od dva milijuna tona CO2. To je količina koja odgovara više od četvrtine godišnjih emisija ugljičnog dioksida iz transporta u Hrvatskoj. Umjesto u atmosferi CO2 je trajno uskladišten pod zemljom. Razradne aktivnosti INA u 2020. planira i na plinskim poljima u sjevernom Jadranu. Prve nove odobalne bušotine realizirat će se već ove godine, a do 2023. u planu ih je još nekoliko. Projekti su od velikog značaja jer će usporiti trendove prirodnog pada proizvodnje plina i produljiti životni vijek plinskih polja u Jadranu, što će smanjiti i ovisnost hrvatskog tržišta o uvozu plina. Kako kaže Tvrtko Perković, INA-in operativni direktor Istraživanja i proizvodnje nafte i plina, te sve aktivnosti demonstriraju INA-inu posvećenost ulaganjima i razvoju domaćih rezervi ugljikovodika.

- Hrvatska je naše najvažnije područje u sklopu aktivnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina. Zato nam je zadovoljstvo što smo uspjeli značajno povećati naš istražni prostor te se radujemo potpisu ugovora s Vladom, ali i novim istražnim projektima koje planiramo. Znanje i iskustvo je na našoj strani i uvjeren sam da ćemo u narednom periodu ostvariti dobre rezultate kada je u pitanju zamjena rezervi nafte i plina na domaćem terenu. Snažnije smo se okrenuli inozemstvu i vjerujem kako možemo nastaviti jačati naš portfelj. Usmjereni smo na održivost i zato razvijamo projekte koji mogu značajno doprinijeti očuvanju okoliša, istovremeno čuvajući našu tradicionalnu proizvodnju uz zadovoljavanje sve strožih standarda koje društvo postavlja pred našu industriju. Spremni smo na takve prilagodbe i na njih gledamo kao na priliku da ojačamo naše poslovanje. Bez ljudi koji i u ovim neuobičajenim uvjetima pandemije koronovirusa osiguravaju kontinuitet našeg poslovanja to ne bi bilo moguće i zato im hvala - poručio je Perković.

Traže prilike

Dakako, kompanija aktivno traži nove poslovne prilike u regiji i inozemstvu, čime bi diverzificirala svoj portfelj te ostvarila održivi dugoročni rast proizvodnje kroz organski ili anorganski rast rezervi nafte i plina. INA razmatra nekoliko potencijalno isplativih poslovnih prilika u Egiptu, čime bi osnažila svoju prisutnost na tom tržištu. Nikakve odluke još nisu donesene, a kompanija se uspješno predstavila na nedavno održanom najvećem egipatskom naftnom sajmu EGYPS 2020.

INA je u Egiptu prisutna već 30 godina, a lani je povećala ulaganja u već postojeći portfelj u toj zemlji. Tako je uspješno izbušena duboka istražna bušotina Rizk-2D na koncesiji East Yidma (INA operator). To je prva INA-ina istražna bušotina u inozemstvu nakon 9 godina. Ujedno je s dubinom od 5613 metara najdublja bušotina koju je kompanija izbušila u zadnjih 35 godina. Preliminarni rezultati pokazali su zasićenost ležišta naftom, a privedeno je proizvodnji u vrlo kratkom roku zahvaljujući poticajnom administrativnom okviru koji vlada u Egiptu kada su u pitanju rudarski projekti.

Kada je riječ o inozemstvu, potencijalne isplative poslovne prilike INA gleda i na tržištima poput Albanije i Ukrajine.

U ostvarivanju svojih razvojnih ciljeva INA je u istraživanju i proizvodnji fokusirana na osiguravanje profitabilnih projekata rasta koji će joj osigurati uspješnu zamjenu rezervi i održavanje proizvodnje najmanje na današnjim razinama.

Ambiciozne INA-ine planove ugrožava niska cijena barela nafte na svjetskim tržištima. U slučaju dugoročnijeg zadržavanja niskih cijena barela nafte, INA će nažalost kao i većina svjetskih kompanija morati još jednom preispitati isplativost projekata iz istraživanja i proizvodnje.