Transformacija željeznice u Hrvatskoj je nezaustavljiva

Nakon niza godina na čelu HŽ Infrastrukture svakodnevno svjedočim tome koliko je željeznica važna za Hrvatsku i njezin razvoj, a samim time i koliko su važni ulaganja i projekti modernizacije željezničke infrastrukture koje provodimo. Naš je glavni zadatak ne samo održavati postojeću pružnu mrežu, nego je i kontinuirano modernizirati, omogućujući tako siguran, učinkovit i pouzdan željeznički promet za sve korisnike, bilo da je riječ o putničkom, bilo o teretnom prijevozu. Dugi niz godina ulaganja u željezničku infrastrukturu nisu bila dovoljna, pa smo se uhvatili u koštac s, rekao bih čak, gorućim problemom prometnog sektora u državi - modernizirati ono što je desetljećima bilo zanemarivano.

HŽ Infrastruktura upravlja s više od 2600 kilometara pruga, a dobra je vijest da smo pokrenuli obnovu i modernizaciju gotovo polovine postojeće mreže. Nalazimo se u središtu velikoga investicijskog ciklusa te u sljedećih deset godina planiramo uložiti oko šest milijardi eura u pruge, kolodvorske zgrade i željezničko-cestovne prijelaze. Mogu reći da je već sada praktički cijela Hrvatska jedno veliko željezničko gradilište i smatram da se rezultati najvećih ulaganja u željeznicu u povijesti Republike Hrvatske itekako vide i osjete. Uz obnovu postojećeg kolosijeka, na najopterećenijim dionicama gradi se drugi kolosijek,čija je svrha povećati kapacitet pruge, brzine i razinu sigurnosti prometovanja. Gotovo da nema kilometra pruge u državi koji nije u nekoj od faza kao što su završeni radovi, radovi u tijeku, provedba natječaja ili izrada dokumentacije.

Većina aktualnih ulaganja usmjerena je na dva međunarodna prometna koridora koja se protežu od luke Rijeka preko Zagreba do Mađarske te od Slovenije preko Zagreba do Srbije. Imamo 13 kapitalnih projekata koje sufinanciramo iz fondova EU, a provodimo još desetak, rekao bih, “manjih” projekata obnove lokalnih i regionalnih pruga koje financiramo kreditom Europske investicijske banke koji je osigurala Vlada RH. Dugi niz godina smo i jedan od najvećih korisnika sredstava iz fondova EU u Hrvatskoj. Upravo taj novac omogućava realizaciju projekata koji imaju višestruke koristi: od smanjenja prometnih gužvi i emisije štetnih plinova do poboljšanja svakodnevnog života naših građana.

Istaknuo bih trenutačno najveće projekte na kojima se izvode radovi, a koji mijenjaju naličje željeznice u RH. To su gradnja drugog kolosijeka na dionicama Križevci - Koprivnica - državna granica s Mađarskom te Dugo Selo - Križevci. Oba projekta, zajedno vrijedna više od pola milijarde eura, a koje sufinanciramo iz fondova EU, trebala bi biti završena 2026. godine. Tako će pruga od Dugog Sela do mađarske granice (oko 80 km) postati dvokolosiječna (dosad je bila jednokolosiječna) te će se na njoj postizati brzine do 160 km/h. Te dionice koje se nalaze na hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora, ključne osobito za teretni prijevoz, omogućit će brži, sigurniji i učinkovitiji transport robe iz luke Rijeka koja doživljava svoj procvat. Ta simbioza luke i željeznice u konačnici je iznimno važna za hrvatsku industriju, logistiku i gospodarstvo jer, na primjer, samo jedan teretni vlak može prevesti onoliko kontejnera za koliko je potrebno čak 70 kamiona!

Spomenuo bih još i projekt Hrvatski Leskovac - Karlovac na pruzi Rijeka - Zagreb, vrijedan više od 360 milijuna eura, na čijem se dijelu izvode radovi, a za dio radova raspisan je natječaj za izvođača. Također, u tijeku je javna nabava za radove na obnovi više od 80 kilometara pruge Dugo Selo - Novska, vrijedne 620 milijuna eura.

Na željeznici je sigurnost jedan od glavnih imperativa i zato kontinuirano ulažemo i u podizanje razine osiguranja na željezničko-cestovnim prijelazima, odnosno ugrađujemo svjetlosno-zvučnu signalizaciju i polubranike. Trenutačno ugrađujemo ili projektiramo ugradnju automatskih uređaja na više od 100 prijelaza, a oko 80 smo ih već pustili u rad. Naravno, kada imate tako velike investicije, tada se u njihovoj provedbi suočavate i s velikim izazovima. Teško je nekoliko desetljeća nedovoljnog ulaganja nadoknaditi i dostići preko noći. Željeznica je specifična i obnova se ne izvodi brzo, a dodatni je izazov izvođenje radova dok paralelno moramo omogućiti protok prometa. Mi nemamo alternativu kao što je to slučaj u cestovnom prometu. Nemoguće je zatvoriti prugu na nekoliko godina dok traju radovi. Zbog toga imamo česte tzv. zatvore pruga, kašnjenja, zamjenski prijevoz autobusima i slično. Zato su i rokovi izvođenja tih radova dugi, a često se i probijaju zbog izvanrednih okolnosti na koje mi kao naručitelj ne možemo utjecati. To znači mnogo planiranja, kompromisa i strpljenja svih uključenih dionika. Iako bismo svi voljeli da se transformacija provodi brže, moram reći da je najviše usporavaju birokratski problemi s kojima se susrećemo prilikom pripreme projekata i dokumentacije, manjak projektanata, stručnjaka i radnika, a posao nam ne olakšava ni rast cijena. Međutim, ulaganja su počela i ta je transformacija nezaustavljiva sve dok ne dođemo do svojeg cilja - modernije, brže i pouzdanije željeznice.

Hrvatska je tranzitna država Europske unije koja se nalazi na vrlo važnom geoprometnom položaju, a to možemo i moramo iskoristiti. Nalazimo se na tri europska željeznička prometna koridora i ulaganje u željeznicu donosi brojne koristi, kako ekonomske tako i ekološke i društvene. Infrastrukturni projekti stvaraju radna mjesta i potiču gospodarski razvoj. Željeznica je učinkovitija za masovni prijevoz robe i ljudi te se preusmjeravanjem dijela tereta i putnika s cesta na željeznicu rasterećuje prometna infrastruktura i smanjuju gužve, osobito u prigradskom prijevozu.

Na kraju želim istaknuti da ovo što radimo sada ostavljamo u naslijeđe mnogim generacijama koje dolaze. Iako su nam ciljevi dugoročni, promjena neće biti vidljiva tek za deset godina. Ona je već ovdje, sa svakim obnovljenim kilometrom pruge.