‘STVARNOST JE I GORA‘

Totalni izračun: Evo koliko je točno prosječna hrvatska obitelj izgubila kuna zbog inflacije

Stručnjaci upozoravaju da bi se inflatorni udar mogao na jesen dodatno pojačati zbog rasta cijene energenata
 Tom Dubravec/CROPIX; Jutarnji list

Radnik koji je u lipnju ove godine primio prosječnu isplaćenu neto plaću od 7711 kuna, zbog inflacije je, prema izračunu Državnog zavoda za statistiku, zaradio manje u odnosu na svibanj za 0,8 posto, ili 62 kune.

Utjecaj inflacije na prosječne plaće u nas još je pogubniji kada se lipanj ove godine usporedi s istim lanjskim mjesecom, jer je, prema izračunu DZS-a, zbog rasta cijena prosječna plaća u zemlji bila 4,1 posto ili 316 kuna manja nego lani. Dakle, obitelj s dvoje zaposlenih koji imaju prosječne prihode danas može kupiti robe za 632 kune manje nego lani. Sagleda li se utjecaj inflacije na brutoplaću od 10.942 kune, razmjeri umanjenja još su veći, te u međugodišnjoj usporedbi iznose 3,2 posto, ili 350 kuna.

Stvarni pokazatelj

- Odavno više, nažalost, ne možemo govoriti o izračunu prosječne isplaćene plaće u državi i visini inflacije, odnosno indeksu rasta potrošačkih cijena koji izračunava Državni zavod za statistiku, kao stvarnim pokazateljima standarda najvećeg broja zaposlenih i njihovih obitelji - ocjenjuje predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Od izračuna prosječne plaće, upozorava naš sugovornik, važniji je izračun medijalne plaće, koju je DZS također objavio u petak, od 6510 kuna. To znači, dodaje Sever, da je oko 830 tisuća zaposlenih primilo 6510 kuna ili manji iznos, te je za njih prosječna, ionako premala plaća, za održavanje kakvog-takvog standarda života, trenutačno nedohvatljiva. Inače, kada je u pitanju brutoiznos spomenute medijalne plaće, on je u lipnju ove godine dosegao iznos od 8562 kune.

image

prosječne plaće

- Ovogodišnji rast osnovnih troškova života, kao što su hrana i bezalkoholna pića i stanovanje, daleko je veći od iskazane inflacije od 12,3 posto. Kod spomenutog udjela građana s medijalnim plaćama, inflacija je napravila udar na standard od 20 do 30 posto. Samo u slučaju hrane, rast cijena je 18 posto. Prema tome, ako gledamo razliku između nominalnih i realnih plaća, uzimajući u obzir medijalnu plaću i osnovne dijelove inflacije, smanjenje dohotka najvećeg sloja zaposlenih puno je veće od onoga što statistika iskazuje - zaključuje Sever.

Žene zarađuju još manje

U svakom slučaju, navedeni inflacijski udari na prosječne plaće u zemlji dobivaju na težini ako se uzme u obzir nalaz DZS-a da su neto plaće u lipnju ove godine nominalno rasle i u odnosu na prethodni mjesec (rast od 0,3 posto) i u odnosu na isto lanjsko razdoblje, za 7,5 posto. No, inflacija je "pojela" i rast, i još dodatno oduzela na zaradama.

Najviše neto plaće u lipnju ove godine isplaćene su u financijskim uslužnim djelatnostima bez osiguravateljskog sektora (11.449 kuna), informacijama i komunikacijama (10.721 kuna) te energetskom sektoru, s prosjekom od 9651 kunu. No, u najplaćenijim dijelovima gospodarstva zabilježena je velika razlika u prosječnim plaćama između muškaraca i žena. U financijskim uslugama, primjerice, ženama su isplaćene prosječne plaće manje za čak 5115 kuna, u odnosu na zaposlene muškarce u tom sektoru.

U informacijama i komunikacijama razlika je nešto manja, ali još uvijek osjetna, i iznosi 1950 kuna prosječno više isplaćene plaće muškarcima nego ženama. Najniže prosječne plaće u istom razdoblju zabilježene su u proizvodnji odjeće od 4923 kune, uslugama (5947) i građevini, s prosjekom od 6163 kune. I u nekim od tih djelatnosti ženama su isplaćene manje prosječne plaće nego muškarcima, poput proizvodnje odjeće, gdje je razlika u korist muškaraca u lipnju iznosila 1458 kuna.

Kada se promotri kretanje prosječne isplaćene neto plaće u zemlji u prvih šest mjeseci, dobiva se prosjek od 7568 kuna, uz inflacijom izazvan pad za 1,7 posto ili 128 kuna u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Inflacija će se, procjenjuje ekonomist Željko Garača, do kraja godine nastaviti povećavati zbog očekivanog globalnog rasta cijena energije, ali, ističe, i drugih utjecaja, kao što su negativne kamatne stope.

- Ranijih godina vlasnici turističkih obrta, tvrtki i poduzeća držali su pretežito novac na računima i planirali ulaganja dugoročno. Sada se može očekivati plasman tog novca na tržište, što bi moglo dodatno pogurnuti cijene, primjerice, zemljišta, građevinskih radova ili luksuznih dobara prema gore - ocjenjuje Garača.

Ekonomist: Nije realno da inflacija padne na projiciranih 2%

- Rast kredita povećava potražnju, samim tim, u kombinaciji s globalnim rastom cijena energije imate pritisak na cijene, nominalno veću potrošnju, rast BDP-a po stopama koje su zadovoljavajuće, pa i više od toga. Sve to znači i više novca u proračunu države. No, dugoročno javni dug raste, iz dohodaka građana i zarada poduzeća mora se sve više izdvajati za povrat dugova, što sve zajedno, kada govorimo o građanima, dovodi do manjih prihoda, pada njihovog dohotka i standarda - kazao nam je ekonomist Željko Garača, dodajući kako nije realno da se do kraja godine inflacija spusti sa sadašnjih 12,3 posto na projiciranih dva posto.

Dodaje i očekivanje da će se novac zarađen u ovogodišnjoj turističkoj sezoni početi ubrzano trošiti zbog straha od inflacije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. rujan 2022 15:38