Hrvatska je u 2024. godini u SAD izvezla roba i usluga u vrijednosti od 805 milijuna eura, tako da dijeli sudbinu EU koja ostvaruje velik suficit s SAD-om. Najveći dio hrvatskog izvoza u SAD čine farmaceutski proizvodi, koji imaju udjel od 40 posto, odnosno 319 milijuna eura, ujedno privremeno izuzeti iz potpunih carinskih mjera - idu po stopi od 10 posto - jer su prepoznati kao od ključnog značaja za američko gospodarstvo. Zatim slijede proizvodnja električne opreme, koja ima udjel od 19 posto, odnosno 154 milijuna eura, te proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, čiji je udjel 16 posto ili 132 milijuna eura. "Donedavno se procjenjivao negativan utjecaj od oko 0,2 postotna boda na hrvatski BDP, što bi izvjesno moglo biti poništeno pozitivnim efektom narudžbi za obrambenu industriju, međutim takva inicijalna procjena bi mogla biti negativno revidirana pogotovo ako EU bude uzvratila protumjerama", ističu iz HUP-a.
Povodom objave o uvođenju carina od strane SAD-a, HUP procjenjuje da u kratkom roku ne bi trebalo biti značajnijih direktnih negativnih efekata na hrvatsko gospodarstvo, dijelom zbog uravnotežene trgovinske bilance s SAD-om. Značajnije negativne posljedice mogli bismo, smatraju u HUP-u, osjetiti kroz indirektni utjecaj, ako bi došlo do recesije kod naših najznačajnijih trgovinskih partnera, a to su Njemačka, Italija i Austrija.
Trgovinski deficit
Prema novim mjerama, koje uključuju minimalnu stopu carina od deset posto za sve zemlje, hrvatski izvoznici će potpasti pod EU carinsku stopu od 20 posto. "Valja napomenuti da je EU oporezovana bitno nižom carinskom stopom u odnosu na Kinu i ostale veće ekonomije na globalnoj sceni, što otvara mogućnost da proizvodima iz EU poraste konkurentnost na američkom tržištu u odnosu na proizvode iz ostalih globalnih ekonomija. SAD želi povećati cijene uvoza da bi zaštitio domaće proizvođače i smanjio trgovinski deficit, koji je 2024. dosegnuo rekordna 1,2 bilijuna dolara. Hrvatska, koja svoje poslovanje snažno oslanja na izvoz, morat će pažljivo pratiti razvoj situacije i prilagoditi strategije da bi minimizirala negativne posljedice na gospodarstvo. Idealna je stoga prilika za mjere ukupnog poreznog rasterećenja radi poticanja otpornosti hrvatskog gospodarstva, u što spada i porezno rasterećenje rada, ali i smanjivanje broja dana bolovanja na teret poslodavca i bolja kontrola lažnih bolovanja, što predstavlja značajan parafiskalni namet", ističe Irena Weber, direktorica HUP-a. HUP se stoga zalaže za poticanje izmjena Zakona o poticanju ulaganja, i to ukidanjem smanjenja poticaja na investicije od 55 do 110 milijuna eura, kao i ukidanjem ograničenja na poticaje iznad 110 milijuna eura. Zatim se zalaže za uvođenje poreznih olakšica u cilju akumulacije kapitala za ulaganje u R&D. "Potrebno je jačati energetsku konkurentnost kroz izjednačavanje cijene električne energije za poduzeća i stanovništva te je potrebno hitno odblokirati oko 2,6 milijardi eura vrijedne investicije u OIE, čija realizacija čeka odluku HERA-e o iznosu naknade za priključak već tri godine", ističe Irena Weber.
Goran Šaravanja, glavni ekonomski analitičar HGK, smatra da će drastično povećanje američkih carina na uvoz iz svih zemalja svijeta koje je američki predsjednik Trump objavio 2. travnja potaknuti inflaciju i usporavanje gospodarskog rasta, kako u SAD-u tako i u svijetu. "EU će također svjedočiti povišenoj inflaciji i usporavanju rasta ove godine zbog novih američkih carina s obzirom na to da će od ponoći 5. travnja SAD na sve uvezene proizvode primjenjivati carine po stopi od deset posto. Od ponoći 9. travnja na gotovo sav izvoz EU u SAD primjenjivat će se tzv. reciprocitetna carinska stopa od 20 posto. Treba naglasiti da su u ovome trenutku farmaceutski proizvodi izuzeti od reciprocitetne carine od 20 posto, ali nisu od stope od deset posto, što je bitno s obzirom na to da su farmaceutski proizvodi naš glavni izvozni proizvod u SAD. Energenti su još jedna velika stavka na drugoj, uvoznoj strani. Naime, znamo da će EU reagirati, ali kako SAD izuzima energente od carina, ne očekujemo da će EU cariniti uvoz prirodnog plina koji je 2024. godine činio preko 70 posto uvoza iz SAD-a", izjavio je Šaravanja.
Šaravanja naglašava da će, kao i s dosadašnjim mjerama, izravan učinak američkih carina biti znatno manji od neizravnog. "Utjecaj carina bit će znatno veći za Njemačku, Italiju i ostale velike izvoznike u SAD, što će neposredno utjecati na poslovanje hrvatskih gospodarstvenika u tim lancima opskrbe", ističe Šaravanja. Glavni ekonomist HGK također naglašava da predsjednik Trump ima ovlasti ukinuti nove carine kada procijeni da su se neravnoteže u robnoj razmjeni i uvjeti koji su doveli do njih ispravili. "Ipak, treba pretpostaviti da će mjere ostati na snazi dulje vrijeme jer se desetljećima stvarane neravnoteže ne mogu brzo ispraviti", zaključuje Šaravanja.
ICT sektor je globaliziran
Hrvatski ICT sektor u velikoj se mjeri oslanja na uvoz tehnoloških komponenti: to su poslužitelji, mrežna oprema, računalni sklopovi, ali i korištenje usluga platformi tehnoloških kompanija poput Amazona, Googlea ili Mete, čija su sjedišta u značajnom postotku u SAD-u. "Ako dođe do poremećaja u globalnim lancima opskrbe i povećanja cijena, to može utjecati na marže i investicije u tehnološku infrastrukturu. Ne smijemo zanemariti da je svijet u ekonomskom smislu već duboko globaliziran te da i mnoge američke IT kompanije imaju razvojne centre u Europi, uključujući Hrvatsku. Ako se trgovinski odnosi između EU i SAD-a pogoršaju, neke tvrtke mogle bi revidirati strategije poslovanja i izvesti alokaciju resursa, što nikako nije dobro za daljnji rast i razvoj ne samo IT sektora nego i svih industrija koje su na njega naslonjene", pojašnjava Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP ICT udruge.
Balen pritom ističe činjenice koje iznose neki domaći ekonomski analitičari - da tekući račun bilance plaćanja između EU i SAD-a pokazuje uravnoteženost tijekom posljednjih nekoliko godina. "Nikako ne pokazuje lošiju poziciju SAD-a u odnosu na EU, kako ističe predsjednik Trump. No ta uravnoteženost sada je ozbiljno nagrizena. Nove američke carine najviše će pogoditi trgovinu robom, odnosno proizvodima, dok prema našim kontaktima s američkim veleposlanstvom usluge zasad ostaju izvan tog udara. S obzirom na to da hrvatski ICT sektor još uvijek značajno izvozi softverske usluge, direktni učinak ovih mjera na naš izvoz u SAD bit će ograničen. Međutim, posredni utjecaj svakako može biti značajan", ističe Hrvoje Josip Balen te napominje da postoji i dodatna bojazan u vidu utjecaja na svakodnevne poslovne procese u segmentu korištenja usluga tehnoloških kompanija. "Iako carine koje uvodi predsjednik Trump za sada ne pogađaju usluge, nego uglavnom fizičke proizvode, nadamo se da se opseg neće niti proširiti jer bi efekti ‘tarifa‘ i ‘kontratarifa‘ mogli značajno podići cijene digitalizacije i usporiti tehnološku konkurentnost kompanija u odnosu na Aziju, i to s obje strane Atlantika", naglašava predsjednik HUP ICT udruge.
Balen upozorava i na pojavu mogućih "kontratarifa" velikih tehnoloških tvrtki, što bi moglo dovesti do znatno viših cijena oglašavanja na platformama i društvenim mrežama, smanjiti profitabilnost svih industrija i izazvati traženje alternativnih rješenja. "Dugoročno, rastuća trgovinska napetost može smanjiti potrošnju i marketinške budžete, što će dodatno utjecati na aspekt oglašavanja i ulaganja u marketinške aktivnosti. Time bi se otvorila i zanimljiva fronta EU prema nekim drugim platformama kao što je primjerice TikTok, koja će nam možda postati unosnija i prihvatljivija za oglašavanje, čime američke tvrtke mogu izgubiti velik dio korisnika", ističe Hrvoje Josip Balen.
Hrvatski IT sektor ostvaruje značajan izvoz usluga u SAD. Govorimo o vrijednosti od oko 200 milijuna dolara u 2023. godini, za koju posljednju imamo podatke. "Iako se carine zasad uglavnom odnose na robu, svaki oblik trgovinskih napetosti - osobito ako se prošire na digitalne usluge ili regulaciju podatkovnih tokova - može otežati suradnju i smanjiti potražnju za IT rješenjima iz Hrvatske. Dodatno, postoji rizik od poskupljenja cloud-usluga i softverskih licenci ako EU uvede protumjere prema američkim tehnološkim divovima. Hrvatski IT sektor u narednom periodu mora biti još fleksibilniji i spreman na brzo prilagođavanje promjenama u globalnim odnosima da bi ostao konkurentan“, ističe Tajana Kesić Šapić, voditeljica Odjela za industriju HGK i poslovna tajnica Udruženja za IT HGK.
Digital Europe, vodeće udruženje za industrije iz sfere digitalne tranzicije u Europi, čiji je član i Udruženje za IT HGK, također je izrazilo zabrinutost u vezi s uvođenjem carina SAD-a na IT i tehnološke proizvode. U svojoj reakciji istaknuli su da će one imati višestruko negativne učinke na gospodarstvo, inovacije i sigurnost. Naglasili su da se radi o dodatnom porezu na ključne proizvode poput naprednih strojeva, mrežnih tehnologija i telekom opreme - proizvoda koji su temelj digitalne ekonomije. "Očekuju da će ova situacija rezultirati povećanjem troškova za tvrtke i potrošače, nesigurnošću u opskrbnim lancima, usporavanjem razvoja kritičnih i tehnologija dvojne namjene - civilnih i obrambenih, te ugrozom radnih mjesta i gospodarskog rasta. Udruženje je posebno izrazilo zabrinutost oko eskalacije trgovinskog sukoba, to jest oko protumjera EU. Poručili su da u vremenu kada bi transatlantsko partnerstvo trebalo jačati suradnju na području sigurnosti i novih tehnologija uvođenje carina šalje pogrešnu poruku", pojašnjava Tajana Kesić Šapić.
Komentari
0