Ilustracija
 Boris Kovačev / CROPIX
Trikotaža

Tekstilna industrija na prekretnici, dolazi veliko preslagivanje

Konačni slom hrvatskih tekstilaca? Koronakriza na jesen prijeti 17.000 zaposlenih u Hrvatskoj, pretežito ženama u pedesetima Prijetnja za 17.000 zaposlenih, pretežito ženama u pedesetima
Piše: Filip PavićObjavljeno: 17. kolovoz 2020. 15:02

Naši prihodi su najviše stradali u poslovima za druge, glavni kupci Boss i J. Lindeberg prepolovili su svoje narudžbe. Na to nismo mogli nikako utjecati, niti u ovakvim vremenima naći nove klijente za ove najkompliciranije proizvode u modi, govori nam Tomislav Babić, predsjednik Uprave Varteksa.

Iako je varaždinski tekstilni div, koji je lani preuzeo poduzetnik Nenad Bakić, bilježio ohrabrujuće rezultate u 2019. (maloprodaja im je skočila za 55 posto), koronakriza im je “potkratila” prihode.

Morali su zatvoriti sve dućane u lockdownu, radio je samo webshop. Probali su s proizvodnjom maski, no to se pokazalo neisplativo, a tzv. lohn poslovi, šivanje za druge brendove, drastično su pali.

Varteksov izvoz

- Ne samo u Hrvatskoj, već i u cijelom svijetu. Dolazi veliko preslagivanje u modnoj industriji. Pritom, velika je razlika između nisko profitabilne tekstilne industrije i visoko profitabilne modne - napominje Babić.

Varazdin, 100113.
Varazdinska tekstilna industrija Varteks.
Na fotografiji: proizvodnja.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX
Radnice u Varteksovoj tvornici u Varaždinu
 

A Varteks je negdje između. Zakoračili su u 2019. ozbiljnije u modne vode sa svojim brendom, a planiraju uskoro izlazak na tržišta Slovenije i Srbije, gdje vlada velika potražnja za njihovim odijelima. Međutim, jedan dio poslovanja još uvijek je oslonjen na šivanje za strane modne brendove Boss i J. Lindeberg, a oni su, očekivano, za vrijeme korone zaustavili svoje narudžbe. Inače, kompletna je maloprodaja odjeće u Europi u ovoj godini pala za 31 posto.

Transport

- U tim okolnostima bili smo potpuno kvalificirani za državne mjere, koje smo iskoristili i koje su nam u tom segmentu pomogle.

Nažalost, u cjelini one nisu dovoljne za stabiliziranje proizvodnje. Probleme s likvidnošću, ali i smanjivanje zaduženosti rješavali smo prodajom neaktivne imovine.  Čak smo u tome bili uspješni, ali velik dio tih sredstava su nam pokupile banke - govori Babić.

Nisu jedini. Iz čakovečkog Čateksa kažu da su najveći problemi za vrijeme koronablokade bili, očekivano, transport gotove robe i nabava sirovine.

- Korona je razotkrila da lohn poslovi više nisu isplativi. Mjesecima nitko nije ništa prodao, skladišta su puna - rekli su nam iz Čateksa koji zapošljava oko 250 radnika, naglašavajući da, srećom, oni 90 posto poslova rade za sebe, svoje brendove.

osijek,221101
tekstilci - mk slavonija sa 90% kapaciteta  radi za lohn 
foto:emica elvedji
-pok-
Emica Elveđi / HANZA MEDIA
Ilustracija

I taman da zaustimo kako će koronakriza zabiti zadnji klin u lijes industrije koja trenutno zapošljava jedva 17.000 ljudi u Hrvatskoj, koja je postala sinonim za nisku profitabilnost, slabo plaćenu radnu snagu, a iza sebe ostavlja trajno nezapošljive žene u 50-im godinama (tekstilna industrija ima strukturu od 70 posto radnica) - prekida nas Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata.

Prema njemu, domaća tekstilna industrija, suprotno očekivanju, u najgorim je mjesecima epidemije poslovala - dobro.

Menadžerski stav

- Naša tekstilna industrija je od ožujka do svibnja, zapravo, ukupno bila pozitivna. Radnici su bili na državnom minimalcu, a sve što se od posla napravilo bio je čisti novac za poslovanje - govori Iveković, koji je sindikalni borac više od 20 godina.

Paradoksalno, kaže, upravo činjenica da su u tekstilnoj industriji plaće izrazito niske, u prosjeku 4500 kuna, omogućila je da se državnim mjerama za većinu tekstilnih tvrtki pokrije cijela masa radničkih plaća, a koliko god da se malo posla radilo, to je bio plus, odnosno tim su se novcem, u većini tekstilnih tvrtki, mogla pokrivati prethodno nagomilana dugovanja.

Međutim, nije sve baš tako bajno. Kako kaže, od 60 do 70 posto naše tekstilne industrije radi lohn poslove, a ako se situacija najkasnije do listopada u tom segmentu ne stabilizira, moglo bi biti otkaza i propadanja kompanija.

- Narudžbe su se smanjile, a za tvrtke koje imaju lohn poslove kriza tek dolazi. Usprkos državnoj pomoći i novoj mjeri skraćenog radnog vremena, kriza u tekstilnoj industriji tek će se pojaviti.

Žalosno je da i nakon trideset godina još uvijek imamo menadžera koji misle da se na lohnu može poslovati - govori Iveković, podcrtavajući da bi ispravan pravac za domaće tekstilce bio prema brendiranju na europskom tržištu, rad s ekološkim i održivim materijalima.

Cakovec, 250413.
Reportaza iz Cakovecke tekstilne industrije Cateks.
Na fotografiji: tvornicki prostori.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Jedan od domaćih tekstilaca koji je 100 posto u lohn poslovima jest krapinska Kotka. Proizvođač visokokvalitetnih odijela za Pierre Cardin, Dressler, Windsor, kako nam je potvrdio direktor Josip Pelin, bio je u vrijeme koronablokade kompletno zatvoren.

- Od ožujka do svibnja smo zatvorili cijeli pogon. Nitko nije radio, a radnici su primali pomoć od države. Jednostavno, u ovom trenutku nitko ne može znati što nas čeka. Realno je za očekivati da ćemo vidjeti kako stojimo tek u kolekcijama za proljeće/ljeto 2021. - govori direktor Pelin.

Proizvodnji maski, kao poneki tekstilci, u Kotki nisu davali na važnosti. Njihova je proizvodnja, kako kaže Pelin, posložena isključivo za proizvodnju odijela i teško bi se “pripasala” proizvodnji zaštitne opreme.

Skraćeno radno vrijeme

 - Srećom, prije dvije godine imali smo veliku investiciju u pogon, opremili smo se, a sada nam je u fokusu da, uz pomoć državnih mjera skraćenog radnog vremena, zadržimo svih 500 zaposlenika. To je ipak radna snaga koja se ne može pronaći nigdje - ističe Pelin.

Nenad Leček, predsjednik Sindikata tekstila, obuće, kože i gume, a ujedno i član nadzornog odbora Čateksa, skeptičan je prema državnim mjerama. Kaže da skraćeno radno vrijeme, iako od pomoći, može imati samo kratkoročne efekte.

Zagreb, 171013. 
HUP., Ulica Pavla Patza 12.
Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske organizirali su prosvjed upozorenja zbog predlozene izmjene Zakona o radu (ZOR) koje idu na stetu radnika. Radnici su prosvjedovali ispred Ministarstva rada i Hrvatske udruge poslodavaca.
Na fotogografiji: Nemad Lecek.
Foto: Ronald Gorsic / CROPIX
Ronald Goršić / CROPIX
Nenad Leček
 

- Država bi trebala dati više posla našim poslodavcima u ovom trenutku, da se naprave neke robne rezerve. Država godišnje troši 100 milijuna kuna na službenu odjeću, a umjesto uvoza, to bi se moglo preusmjeriti u domaću proizvodnju - predlaže Leček.

Inače, naša tekstilna industrija prije tridesetak godina brojala je oko 100.000 zaposlenih, sada smo na 20 posto. Ali, suprotno očekivanju, imamo gotovo dvostruko više tvrtki u tom sektoru, točnije 924 gledamo li tekstilnu i odjevnu industriju zajedno, prema podacima HGK.

Korona je prilika za domaću modu i organske materijale

Današnja tekstilna proizvodnja je izrazito globalizirana. Hrvatska teško može konkurirati onoj koja potječe iz jugoistočne Europe, a posebice iz azijskih zemalja. Dovoljno govori podatak da je tekstilna velesila Kina, koja je desetljećima masovnom proizvodnjom preplavljivala svjetsko tržište, sada postala preskupa! Proizvodnje se mahom prebacuju u Bangladeš i Vijetnam.

Budući da se Hrvatska ne može nadmetati na tom području, izlaz za domaće tekstilce, Ivana Biočina, magistra inženjerka tekstilne tehnologije i domaća teoretičarka mode, vidi u - održivoj modi.

- Korona nam može biti prilika za restrukturiranje cijele industrije. Održiva je moda nešto što se nalazi u desetogodišnjoj perspektivi svih proizvođača i brendova. Međutim, tu je najveći problem sirovina. Jugoslavija je, primjerice, bila treći proizvođač vlakna od konoplje na svijetu. Poljska je u zadnjim desetljećima imala velika ulaganja u lan, sada su prvi proizvođač svijeta.

Hrvatska, nažalost, izuzev Čateksa, više ne proizvodi ništa - priča Biočina, koja se već godinama bavi istraživanjem u ovom području, a objavila je i nekoliko knjiga.

 Prema njoj, u Hrvatskoj bi se trebala poticati proizvodnja organskih materijala - lana, konoplje, pamuka, koprive. Prema predviđanjima za iduće desetljeće, kaže, vlakna od koprive će biti broj jedan materijal u svijetu.

- Sada, čini se, uspijevaju one tvrtke koje se unutar tekstilnog sektora okreću uskoj specijalizaciji, nekoj niši koja se uglavnom tiče organske i ekološke proizvodnje. Ali mislim da će uskoro morati doći i do promjene svijesti. Konzumiramo prekomjerno! Jedan podatak kaže da prosječan čovjek 60 posto robe u svojem ormaru uopće ne koristi - upozorava Biočina.

Čakovčani koji su se ulovili s time u koštac, pa proizvode majice, torbe i ostalu odjeću od certificiranog i recikliranog materijala (pamuka), su Humana Nova.

- Imali smo i mi nekoliko otkazanih narudžbi za vrijeme korone i morali smo, budući da kod nas radi 20 osoba s invaliditetom, poslati jedan dio doma za vrijeme blokade, ali, srećom, sada se sve polako vraća u normalu - prepričava Ivan Božić, upravitelj zadruge Humana Nova.

Oni su, kako kaže, malo drugačije koncipirana tekstilna proizvodnja od ostalih tvrtki. Zadruga su, pa su vlasnici ujedno i radnici, njih dvadesetak, a usto su i neprofitna organizacija koja svu dobit vraća u tvrtku.

- Mi se s jedne strane bavimo reciklažom stare odjeće, a s druge proizvodimo odjeću uglavnom za domaće kupce. Imamo manje od deset posto stranih klijenata, a sav materijal nabavljamo lokalno. Svi naši materijali, na to jako pazimo, moraju biti certificirani - zaključuje Božić.

 

Linker
15. ožujak 2021 10:33