Slovenska Vlada uputila je u parlament “megazakon” pomoći stanovništvu i gospodarstvu za prevladavanje posljedica pandemije u iznosu od 3 mlrd. eura, a tijekom ovoga tjedna premijer Janez Janša očekuje da će biti i usvojen. Zakon ima više od sto članaka, a njegove odredbe primjenjivale bi se do kraja svibnja, uz mogućnost produljenja za još mjesec dana ako se procijeni da će kriza potrajati dulje.
Prema riječima slovenskog ministra financija Andreja Šircelja, izvori za financiranje poduzeća i građana osigurani su kroz državni proračun, a pokrit će se i europskim sredstvima, te povoljnim zaduživanjem koje je Slovenija realizirala proteklih dana. Prodala je državne obveznice u visini od 1,1 milijardu eura, pri čemu je kamatna stopa na devetogodišnju obveznicu iznosila 0,7 posto, a na trogodišnju 0,25 posto. Kada je riječ o europskim sredstvima, slovenski premijer Janša jedan je od europskih političara koji se zalaže za izdavanje koronaobveznice i zajedničko financiranje duga unutar eurozone. Kako je kazao, nije zadovoljan brzinom kojom EU reagira na zdravstvene i ekonomske izazove krize. No, Njemačka i Nizozemska zasad se tome protive. Preuzete obveze slovenska država trebala bi početi isplaćivati najkasnije za osam dana, a izdat će i 200 milijuna eura vrijedne garancije poduzećima u kreditnim teškoćama kako bi im banke mogle odgoditi naplatu duga.
Posebnu pažnju slovenska Vlada, čini se, poklonila je poljoprivredi i domaćoj proizvodnji jer se ubuduće želi više oslanjati na vlastite resurse. Ministrica poljoprivrede Aleksandra Pivec u nedjelju je naglasila da će se ubuduće stimulirati “domaća proizvodnja i kupnja domaće hrane”. Kako poljoprivreda postaje nacionalni strateški resurs, sve stimulativne mjere koje se odnose na gospodarstvo uključuju i poljoprivredni sektor.
Prijedlog koji je prošlog tjedna predstavio Janša podrazumijeva da će država u iduća dva mjeseca subvencionirati poslodavcima plaće za radnike na čekanju i umjesto njih uplaćivati doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, kao i naknade tijekom bolovanja. Ključne djelatnosti tijekom epidemije, kao što su zdravstvo, civilna zaštita i druge ključne službe i servisi, trebale bi dobivati dodatke na plaću od 10 do 200 posto u odnosu na osnovicu. Radnici koji u vrijeme epidemije ne budu mogli na posao imat će jednak status i prava kao i oni koji su ostali bez posla i primaju nadoknadu, a umirovljenici s najnižim mirovinama dobit će dodatak.
Oni koji rade kao samozaposleni, mikropoduzeća s jednim ili dvoje zaposlenih, imat će pravo dobiti od države mjesečni dohodak u visini 70% minimalne plaće, a doprinose za njih također će plaćati država i neće morati uplaćivati mjesečnu akontaciju za porez na dohodak jer će biti bez prihoda. Isto tako, premijer je predložio smanjenje plaća svim dužnosnicima, uključujući članove parlamenta i Vlade, za 30% za trajanja krize. Pravo na temeljni dohodak uslijed pada prometa imat će i poduzetnici i obrtnici, a odgodit će im se plaćanje poreza na dohodak.