Hoće li Trumpova prijetnja uvođenjem sekundarnih sankcija usporiti rusku agresiju ili oslabiti rusko gospodarstvo? Neki ih vide kao snažno sredstvo odvraćanja, dok drugi smatraju da ih je nemoguće učinkovito provesti.
Nakon što je Rusija u veljači 2022. pokrenula invaziju na Ukrajinu, agresor je pogođengospodarskim sankcijama SAD-a, Velike Britanije, Europske unije i drugih. No ove sankcije su dovele do restrikcija i za domaće tvrtke ili pojedince koji posluju s Rusijom.
Da bi pomogla svom gospodarstvu Rusija je preusmjerila trgovinu prema drugim zemljama poput Kine, Indije, Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). Za transport nafte širom svijeta Moskva koristi tzv. „flotu iz sjene".
Što su sekundarne sankcije?
Da bi okončao ovu igru mačke i miša, doveo Rusiju za pregovarački stol i postigao prekid vatre američki Senat radi na usvajanju zakona koji zemljama koje još uvijek posluju s Rusijom prijeti "sekundarnim sankcijama".
Primarne sankcije se uvode državama ili određenim subjektima koji su direktni cilj tih mjera, piše Deutsche Welle, a sekundarne sankcije idu korak dalje i proširuju se na treće zemlje, tvrtke ili pojedince koji posluju sa sankcioniranim stranama.
Predloženi američki zakon bi omogućio carine od 500% na robu iz bilo koje zemlje koja kupuje ili prodaje rusku naftu, uranij, prirodni plin i naftne ili petrokemijske proizvode.
Sjedinjene Američke Države su najveći zagovornik sekundarnih sankcija. Njihova moć proizlazi iz važnosti američkog dolara na globalnoj razini i iz straha od gubitka pristupa američkom tržištu ili njegovom financijskom sustavu.
Budući da se značajan dio prekogranične trgovine odvija u dolarima ili prolazi kroz bankarski sustav SAD-a, to daje ovoj zemlji veliku financijsku polugu. Za mnoge zemlje zadržavanje ovog pristupa je važnije od poslovanja sa sankcioniranim režimima.
Kako su korištene u prošlosti?
Obamina administracija je koristila sekundarne sankcije čiji su cilj bile banke i druge tvrtke koje posluju u Iranu kako bi natjerala tu zemlju na pregovore o ograničavanju njezinog nuklearnog programa.
U novije vrijeme SAD je koristio sekundarne sankcije protiv kineskih firmi koje trguju ili obavljaju financijske transakcije sa Sjevernom Korejom.
Amerikancima je možda sve što on radi u redu, ali gdje je globalni otpor Trumpu?
SAD je također uveo sekundarne sankcije protiv subjekata koji posluju s Venezuelom, posebno u naftnom i financijskom sektoru - u nastojanju da izolira režim Nicolasa Madura. U travnju je predsjednik Donald Trump uveo sekundarne carine zemljama koje uvoze venecuelsku naftu.
Ovog mjeseca je Trump izdao izvršnu naredbu i nametnuo Indiji dodatne carine od 25% zbog njene kupovine ruske nafte. Zaobilazeći Kongres, predsjednik je zaprijetio daljnjim sekundarnim sankcijama kupcima ruskih energenata.
Jesu li sekundarne sankcije djelotvorne?
Nisu sve zemlje laka meta kada su u pitanju sekundarne sankcije, piše Deutsche Welle. Neke su kreativne i pronalaze „rupe" da izbjegnu gospodarske posljedice tih sankcija. One se oslanjaju na alternativne valute, kao što su kineski juan ili kriptovalute. Tvrtke ili zemlje podložne sankcijama mogu trgovati pomoću razmjene ili koristiti posrednike ili fiktivne kompanije za zaključivanje poslova.
Postoje razlike u mišljenjima kod akademika i praktičara u pogledu učinkovitosti sekundarnih sankcija. Mnogi stručnjaci misle da one nisu efikasna alatka vanjske politike, kaže John F. Forrer, izvanredni profesor i direktor Instituta za korporativnu odgovornost sa School of Business Sveučilišta George Washington.
"Mnogi znanstvenici vide sekundarne sankcije kao mjere koje nose sve najgore atribute gospodarskih sankcija, plus predstavljaju dodatno opterećenje jer mogu izazvati nove, potencijalne sukobe sa saveznicima i onima koji se protive nametanju ograničenja i ekonomskih barijera njihovim vlastitim industrijama i građanima", tvrdi Forrer.
Na kraju, teško je reći što točno natjera neku zemlju na promjenu kursa s toliko mnogo paralelnih varijabli koje treba uzeti u obzir.
"Sekundarne sankcije treba smatrati opcijom pri dizajniranju gospodarskih sankcija, ali samo kada je riječ o posebnom spletu okolnosti," zaključio je Forrer. "Ako se one pogrešno primijene mogu učiniti više štete nego koristi."
Sjedinjene Američke Države su najveći zagovornik sekundarnih sankcija. Njihova moć proizlazi iz važnosti američkog dolara na globalnoj razini i iz straha od gubitka pristupa američkom tržištu ili njegovom financijskom sustavu.
Budući da se značajan dio prekogranične trgovine odvija u dolarima ili prolazi kroz bankarski sustav SAD-a, to daje ovoj zemlji veliku financijsku polugu. Za mnoge zemlje zadržavanje ovog pristupa je važnije od poslovanja sa sankcioniranim režimima.
Kako su korištene u prošlosti?
Obamina administracija je koristila sekundarne sankcije čiji su cilj bile banke i druge tvrtke koje posluju u Iranu kako bi natjerala tu zemlju na pregovore o ograničavanju njezinog nuklearnog programa.
U novije vrijeme SAD je koristio sekundarne sankcije protiv kineskih firmi koje trguju ili obavljaju financijske transakcije sa Sjevernom Korejom.
Nova era u Frankfurtu. Na pomolu je revolucionarna promjena u čitavoj eurozoni, tiče se svih nas!
SAD je također uveo sekundarne sankcije protiv subjekata koji posluju s Venezuelom, posebno u naftnom i financijskom sektoru - u nastojanju da izolira režim Nicolasa Madura. U travnju je predsjednik Donald Trump uveo sekundarne carine zemljama koje uvoze venecuelsku naftu.
Ovog mjeseca je Trump izdao izvršnu naredbu i nametnuo Indiji dodatne carine od 25% zbog njene kupovine ruske nafte. Zaobilazeći Kongres, predsjednik je zaprijetio daljnjim sekundarnim sankcijama kupcima ruskih energenata.
Jesu li sekundarne sankcije djelotvorne?
Nisu sve zemlje laka meta kada su u pitanju sekundarne sankcije. Neke su kreativne i pronalaze „rupe" da izbjegnu gospodarske posljedice tih sankcija. One se oslanjaju na alternativne valute, kao što su kineski juan ili kriptovalute. Tvrtke ili zemlje podložne sankcijama mogu trgovati pomoću razmjene ili koristiti posrednike ili fiktivne kompanije za zaključivanje poslova.
Postoje razlike u mišljenjima kod akademika i praktičara u pogledu učinkovitosti sekundarnih sankcija. Mnogi stručnjaci misle da one nisu efikasna alatka vanjske politike, kaže John F. Forrer, izvanredni profesor i direktor Instituta za korporativnu odgovornost sa School of Business Sveučilišta George Washington.
"Mnogi znanstvenici vide sekundarne sankcije kao mjere koje nose sve najgore atribute gospodarskih sankcija, plus predstavljaju dodatno opterećenje jer mogu izazvati nove, potencijalne sukobe sa saveznicima i onima koji se protive nametanju ograničenja i ekonomskih barijera njihovim vlastitim industrijama i građanima", tvrdi Forrer.
Na kraju, teško je reći što točno natjera neku zemlju na promjenu kursa s toliko mnogo paralelnih varijabli koje treba uzeti u obzir.
"Sekundarne sankcije treba smatrati opcijom pri dizajniranju gospodarskih sankcija, ali samo kada je riječ o posebnom spletu okolnosti," zaključio je Forrer. "Ako se one pogrešno primijene mogu učiniti više štete nego koristi."
Komentari
0