Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale jer ulagače zabrinjava brzo širenje omikron varijante koronavirusa i jer su ključne središnje banke najavile smanjenje monetarnih poticaja gospodarstvima.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao 1,7 posto, na 35.365 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,9 posto, na 4.620 bodova, a Nasdaq indeks 2,9 posto, na 15.169 bodova.
U fokusu ulagača prošloga su tjedna bile ključne središnje banke u svijetu jer je došlo vrijeme za smanjenje monetarnih poticaja, s obzirom da su se gospodarstva u velikoj mjeri oporavila od koronakrize i da je zaprijetila inflacija.
Najviše pažnje privukla je američka središnja banka, čiji su čelnici zbog visoke inflacije odlučili ubrzati proces ukidanja gospodarskih poticaja, koje su uveli na početku koronakrize prije gotovo dvije godine.
Tako će program otkupa obveznica završiti u ožujku, prije nego što se planiralo, dok će u idućoj godini, kako u prosjeku očekuju čelnici Feda, ključne kamatne stope biti povećane u tri navrata.
Prvo povećanje kamata moglo bi uslijediti već krajem zime ili početkom proljeća, a do kraja godine ključna kamata mogla bi se približiti razini od 0,9 posto.
„Gospodarstvu više nije potrebna povećana podrška politike”, kazao je na konferenciji za novinare predsjednik Feda Jerome Powell, dodavši da su gospodarski izgledi pozitivni i da će mu Fed i dalje pružati primjerenu podršku.
Najveće svjetsko gospodarstvo oporavlja se u ovoj godini od koronakrize, pa Fed očekuje rast od 5,5 posto.
To je nešto smanjena procjene u odnosu na prethodnu, no Fed je povećao procjenu rasta gospodarstva u idućoj godini s prijašnjih 3,8 na 4 posto.
Čelnici središnje banke očekuju i daljnja poboljšanja na tržištu rada, pa bi stopa nezaposlenosti iduće godine trebala pasti na 3,5 posto, što se smatra punom zaposlenošću, s otprilike 4,3 posto na kraju ove godine.
Inflacija, koja se već mjesecima kreće znatno iznad očekivanja, trebala bi iduće godine popustiti. Fed procjenjuje da će u ovoj godini inflacija u prosjeku dosegnuti 5,3 posto, dok bi iduće godine mogla pasti na 2,6 posto.
Nakon odluka Fed, u idućim su danima cijene dionica na Wall Streetu pale, ponajviše u tehnološkom sektoru. Pritom su pod najvećim pritiskom bile dionice velikih tehnoloških kompanija, kao što su Apple, Nvidia, Microsoft, Amazon i Tesla.
Te su dionice u ovoj godini predvodile po rastu cijena, kao i lani, no ulagači sada procjenjuju da će u okruženju s višim kamatnim stopama i oporavkom gospodarstva bolje proći sektori koji su osjetljiviji na kretanja u gospodarstvu, kao što je financijski.
„Vidimo da se novac povlači iz sektora rasta, kao što bi i trebao, jer će ti sektori biti manje privlačni u okruženje u kojemu kamate rastu. Puno je neizvjesnosti na ulasku u 2022. godinu u kojoj bi Fed mogao biti oštriji nego dosad”, kaže Dennis Dick, trgovac u tvrtki Bright Trading.
ECB smanjuje poticaje
Europska središnja banka (ECB) je, pak, objavila da će u ožujku 2022. godine okončati krizne poticaje gospodarstvu eurozone i potom pojačati standardne mjere potpore zbog neizvjesnosti koju stvaraju nove varijante koronavirusa.
ECB će tako u prvom tromjesečju 2022. dodatno smanjiti kupnju obveznica u sklopu kriznog pandemijskog programa PEPP ukupne vrijednosti 1.850 milijardi eura i potpuno ga ugasiti u ožujku.
U drugom će, pak, tromjesečju udvostručiti kupnju obveznica iz standardnog programa koji su oformili kako bi poduprli gospodarstvo i potaknuli inflaciju nakon dužničke krize u eurozoni.
Tako će u razdoblju od travnja do lipnja kupovati obveznice u vrijednosti 40 milijardi eura, a u razdoblju od srpnja do rujna smanjit će vrijednost kupovina na 30 milijardi eura. Od listopada kupovat će obveznice za 20 milijardi eura, ne navodeći kada bi mogla ugasiti program.
Britanska središnja banka je, pak, povećale kamatne stope za 0,15 postotnih bodova, na 0,25 posto.
Zbog toga, kao i strahovanja od novih restriktivnih mjera i zatvaranja gospodarstava kako bi se spriječilo širenje omikron varijante koronavirusa, prošloga su tjedna pale i cijene dionica europskim burzama.
Londonski FTSE indeks oslabio je 0,3 posto, na 7.269 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,6 posto, na 15.531 bod, a pariški CAC 0,9 posto, na 6.926 bodova.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks ojačao 0,4 posto, na 28.545 bodova.