Dobavljači od izvanredne uprave Agrokora traže da oni među njima koji su financijski kreditirali koncern imaju istu razinu naplate dugova kao i Sberbank, a to je oko 50 posto, neslužbeno doznajemo. Budući da tridesetak dobavljača koji su putem mjenica i kredita financirali Agrokor, poput Francka, Alce, Vindije i drugih, imaju oko tri milijarde kuna većinom regresnih potraživanja, to znači da bi za njih trebalo izdvojiti još oko 1,5 milijardi kuna u nagodbi vjerovnika, odnosno oko 200 milijuna eura.
Prema neslužbenim informacijama, ti su “financijski” dobavljači trebali imati prosječnu naplatu od oko 17 posto, odnosno, ukupno su trebali naplatiti oko 500 milijuna kuna. Dobavljači za robu i usluge, sukladno tim informacijama, bit će naplaćeni do 10. srpnja u iznosu od 73 posto potraživanja, a ako im se plati još 80 milijuna eura u iduće četiri godine, postotak se penje na 80 posto. No, kada se u skupinu dobavljača uključe i dobavljači koji su financirali Agrokor putem kredita ili mjenica, njihov se postotak naplate do 10. srpnja kreće na razini od oko 51 posto.
OSIGURANJE ZA KREDITE
Podsjetimo, i Ante Ramljak i Fabris Peruško, bivši i sadašnji izvanredni povjerenik Agrokora, stalno su govorili da će dobavljači koji su financirali Agrokor i nemaju jako osiguranje za te kredite i mjenice biti najmanje plaćeni u ovom procesu, a i dobavljači roba i usluga su, kada su pregovarali o plaćanju svojega graničnog duga i drugih stvari, na to pristali. No, kada su dobavljači pregovarali o svojem posebnom sporazumu s izvanrednom upravom Agrokora, u pregovore su bili uključeni svi članovi Vijeća vjerovnika, a predstavnici financijskih vjerovnika, posebno Sberbank, bili su izričito protiv toga da se dobavljačima plati granični dug. Upravo u to vrijeme Peruško je sa Sberbankom dogovorio sporazum koji je sve do nedavno službeno ostao tajna. Stoga je glavna zamjerka dobavljača to što nisu prisustvovali pregovorima sa Sberbankom, ali i Agram Investom i Adris grupom, nego ih se “isporukom” tih sporazuma dovodi pred gotovo čin. Stoga su odlučili pokušati zaštititi dobavljače koji su financirali Agrokor, jer oni su, tvrde, kad su pregovarali o posebnom sporazumu, bili su pod mnogo većim pritiskom ostalih vjerovnika, a i nisu znali sve karte drugih aktera priče. Naravno, zahtjev za naplatu oko 50 posto potraživanja vjerojatno je startna pozicija dobavljača i moguće je da će se postići neki kompromis, a odmah početkom idućeg tjedna izvanredna će uprava organizirati poseban sastanak financijskih vjerovnika i dobavljača na tu temu. Ako te dvije skupine vjerovnika ne postignu dogovor, onda će, doznajemo, izvanredna uprava vjerojatno staviti na glasanje Vijeću vjerovnika nagodbu koja će sadržavati i posebni sporazum sa Sberbankom te, vjerojatno, Agram Investom, pa i Adris grupom. Kao prijetnja dobavljačima ne pristanu li na određeni kompromis i ne glasaju za nagodbu vjerovnika, bit će i otkazivanje dijela sporazuma koji Agrokor ima s dobavljačima, a koji im je, premda uvjetno, osiguravao isplatu još 80 milijuna eura u iduće četiri godine.
Podsjetimo, izvanredna uprava Agrokora i Sberbank postigli su dogovor prema kojem će Agrokor otkupiti 18 posto dionica Mercatora za oko 30 milijuna eura, a zauzvrat će ruska banka dobiti dodatni vlasnički udio u Novom Agrokoru. Uz to, Sberbank bi trebao dobiti mogućnost sudjelovanja u roll up kreditu u iznosu 80 milijuna eura novog kredita i 80 milijuna eura refinanciranja starih obveza, čime te stare obveze dobivaju status prioritetne naplate. No, zanimljivo je da bi od 80 milijuna eura novog kredita na račun Agrokor sjelo samo 10 milijuna eura, a sa 70 milijuna eura Sberbank bi, ustvari, refinancirao dosadašnje sudionike u roll upu, one koji pristanu na raniju isplatu. Stoga bi se roll up kredit neto povećao za 90 milijuna eura, odnosno, narastao bi sa 1,06 milijardi na 1,15 milijardi eura.
KLJUČNI SASTANAK
Idući će tjedan, prema svemu sudeći, biti ključan za donošenje nagodbe vjerovnika jer će se financijski vjerovnici i dobavljači već sutra okupiti na sastanku na kojem će se raspravljati o spomenutom zahtjevu dobavljača. Usto je do kraja tjedna plan izvanredne prave postići sporazum s Adris grupom kako bi povukla osporavanje tražbina imatelja obveznica, ali je čak i važniji dio plana potpisivanje sporazuma s Agram Investom, koji bi onda povukao osporavanje jamstava koja su Jamnica, Ledo i druge tvrtke davale Agrokoru. Naime, ako se ta jamstva ne povuku, glasanje za nagodbu bit će moguće, ali se ona ne bi mogla provesti prema planu izvanredne uprave jer pretpostavlja aktiviranje jamstava. To bi onda većinu Agrokorovih tvrtki učinilo insolventnim i onda bi bilo moguće provesti model zrcalnih društava - prenošenja imovine u nove tvrtke, a ostavljanje obaveza u starim tvrtkama. Ipak, ako se i ti sporazumi provedu, preostaje sitan detalj - uprave Leda, Jamnice i drugih kompanija trebaju potpisati izvješća za 2017. kojima se aktiviraju jamstva, a one to ne žele napraviti ako ne dobiju pravno obvezujući nalog uz potrebne potvrde revizora o raspodjeli jamstava ili ako im se ne priloži nagodba vjerovnika koja to nalaže. Po tom se pitanju vodi pravi rat između uprava pojedinih tvrtki i izvanredne uprave Agrokora jer nitko ne želi preuzeti odgovornost, pa neće biti čudno ako se na kraju za aktiviranje tih jamstava bude čekalo potvrđivanje nagodbe vjerovnika.