Europska središnja banka (ESB)
 AFP
ESB-ova procjena

Svih pet hrvatskih banaka ima dovoljnu razinu kapitala, HGK 'Ovo je korak prema eurozoni'

Kako se objašnjava u priopćenju ESB-a, postupak se sastojao od pregleda kvalitete imovine i testiranja otpornosti na stres
Piše: HinaObjavljeno: 06. lipanj 2020. 15:18

Pet banaka koje su bile obuhvaćene sveobuhvatnom procjenom Europske središnje banke (ESB) ima dovoljnu razinu kapitala za redovno poslovanje, kao i za stresne ekonomske scenarije, izvijestila je u petak Hrvatska narodna banka (HNB), prenoseći rezultate ESB-ove procjene.

- Sveobuhvatnom procjenom utvrđeno je da nijedna od obuhvaćenih pet banaka nema kapitalnih nedostataka jer njihove stope nisu bile niže od minimalnih stopa koje se upotrebljavaju u pregledu kvalitete imovine i testiranju otpornosti na stres - ističe se u priopćenju.

ESB je, naime, u petak objavio rezultate sveobuhvatne procjene pet hrvatskih banaka - Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste&Steiermärkische Bank, OTP banka Hrvatska i Hrvatska poštanska banka. Svih pet banaka dalo je suglasnost za objavu rezultata procjene.

Procjena je provedena nakon što je Hrvatska podnijela zahtjev za uspostavu bliske suradnje između ESB-a i Hrvatske narodne banke. Sveobuhvatna procjena sastavni je dio procesa uspostave bliske suradnje između ESB-a i nacionalnog nadležnog tijela države članice EU-a čija valuta nije euro.

Kako se objašnjava u priopćenju ESB-a, postupak se sastojao od pregleda kvalitete imovine i testiranja otpornosti na stres, koji su se zasnivali na metodologijama koje nadzor banaka ESB-a primjenjuje u svojim redovitim sveobuhvatnim procjenama banaka koje su nedavno svrstane u značajne ili koje bi mogle postati značajne.

Također se napominje da pregled kvalitete imovine nije računovodstveni, nego bonitetni postupak. Njime ESB procjenjuje knjigovodstvenu vrijednost imovine banaka na određeni datum (za pet hrvatskih banaka taj je datum bio 30. lipnja 2019.). Osim toga, njime se utvrđuje treba li banka ojačati svoju kapitalnu osnovu.

Pregled kvalitete imovine pet hrvatskih banaka proveden je na osnovu najnovije verzije ESB-ove metodologije pregleda kvalitete imovine, koja je objavljena u lipnju 2018. godine.

Pregled kvalitete imovine dopunjen je testiranjem otpornosti na stres, u kojem se promatralo kako bi se kapitalne pozicije banaka mijenjale u osnovnom scenariju i u nepovoljnom scenariju tijekom trogodišnjeg razdoblja od sredine 2019. do sredine 2022. U testiranju otpornosti na stres primijenjena je metodologija koja je primijenjena i u EBA-inu testiranju otpornosti na stres u 2018. Osnovni scenarij posuvremenjen je najnovijim projekcijama dostupnima u trenutku početka sveobuhvatne procjene (uglavnom Makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB-a za europodručje iz lipnja 2019. i MMF-ovim Svjetskim gospodarskim izgledima iz travnja 2019.).

- U pretpostavkama upotrijebljenima u scenarijima testiranja otpornosti na stres nije se mogla uzeti u obzir trenutačna kriza povezana s bolešću COVID-19, koja je počela tek u prvom tromjesečju 2020. ESB trenutačno radi na oblikovanju dosljednog pristupa svim nadziranim subjektima radi praćenja utjecaja krize povezane s bolešću COVID-19. Isti će se pristup primijeniti i na hrvatske banke ako se uspostavi bliska suradnja s Hrvatskom - napominje se u priopćenju ESB-a, koje prenosi i hrvatska središnja banka.

Pojašnjava se također da su primijenjene minimalne stope za utvrđivanje nedostatka kapitala bile na jednakoj razini kao u prethodnim sveobuhvatnim procjenama - stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1) od 8 posto za pregled kvalitete imovine i osnovni scenarij testiranja otpornosti na stres te stopa redovnog osnovnog kapitala od 5,5 posto za nepovoljni scenarij testiranja otpornosti na stres. Stopa redovnog osnovnog kapitala, kako se napominje, ključno je mjerilo financijske stabilnosti banke.

U priloženoj se tablici iznose i rezultati za pet obuhvaćenih banaka, a koji pokazuju da se stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1), početna (na dan 30. lipnja 2019.) kod hrvatskih banaka kreće od 17,55 do 21,78 posto, nakon pregleda kvalitete imovine od 16,95 do 21,77 posto.

U osnovnom scenariju testiranja otpornosti na stres, stopa CET1 se kod pet hrvatskih banaka kreće od 17,96 do 22,01 posto, a u nepovoljnom od 6,30 do 16,40 posto.

HGK: 'Pristupanje eurozoni prema planu, možemo očekivati ulazak 2023.'

Objava Europske središnje banke da nijedna od pet hrvatskih banaka nema kapitalnih nedostataka znači korak bliže ulasku Hrvatske u bankovnu uniju i ERM II, kao i da se pristupanje eurozoni odvija prema planu te možemo očekivati najkraći mogući rok ulaska Hrvatske u eurozonu odnosno 2023. godine, ocjenjuju u petak iz HGK.

- Današnja objava ESB-a znači korak bliže ulasku Hrvatske u Bankovnu uniju i ERM II, ali i potvrdu stabilnosti i kvalitete hrvatskoga bankovnoga sustava, što je i značajna potvrda za naše članice iz bankovnoga sektora, ali i za cijelo gospodarstvo. Ujedno znači da se dosadašnji tijek procesa pristupanja eurozoni odvija prema planiranome te da možemo očekivati najkraći mogući rok ulaska Hrvatske u eurozonu odnosno 2023. godine - naglašavaju iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u komentaru objave ESB-a.

Koristi pristupanja Europskoj monetarnoj uniji za hrvatske gospodarstvenike već su više puta pobrojane, a iz Komore ističu i kako je najbolji primjer koliko je povoljnije biti dijelom eurozone aktualna izvanredna situacija koju je prouzrokovala pandemija koronavirusa.

- Naime, da je Hrvatska sad u eurozoni, imala bi pristup financiranju u kriznim situacijama putem ESM-a (European Stability Mechanism) i pristup likvidnosti putem Europske centralne banke, hrvatska središnja banka ne bi morala financirati održanje stabilnosti tečaja kune i eura, Hrvatska bi imala viši kreditni rejting zbog pripadnosti eurozoni, kao i veću mogućnost i opseg financiranja na tržištu kapitala - naglašavaju iz HGK.

Europska središnja banka (ESB) u petak je objavila da pet banaka koje su bile obuhvaćene sveobuhvatno procjenom - Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste&Steiermärkische Bank, OTP banka Hrvatska i Hrvatska poštanska banka -  imaju dovoljnu razinu kapitala za redovno poslovanje, kao i za stresne ekonomske scenarije.

- Sveobuhvatnom procjenom utvrđeno je da nijedna od obuhvaćenih pet banaka nema kapitalnih nedostataka jer njihove stope nisu bile niže od minimalnih stopa koje se upotrebljavaju u pregledu kvalitete imovine i testiranju otpornosti na stres", izvijestili su iz ESB-a, a prenijeli i iz Hrvatske narodne banke (HNB).

Iz Komore u priopćenju podsjećaju da pet banaka obuhvaćenih procjenom čini 79 posto ukupne imovine svih hrvatskih banaka. Procjena je provedena na zahtjev HNB-a radi uspostave bliske suradnje s ESB-om, a u procesu pridruživanja Hrvatske Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II).

Hrvatska Vlada i HNB su 4. srpnja 2019. uputile pismo namjere Europskoj središnjoj banci u kojemu su izrazili "čvrstu namjeru ulaska u ERM II, i konačno uvođenja eura kad se ocijeni da su kriteriji konvergencije u skladu s člankom 140. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ispunjeni".

Ujedno je tad, podsjećaju iz Komore, preuzeta obveza da se prije ulaska u ERM II provede više ranije preuzetih obveza u područjima politika koje su od visokog značaja za neometani prijelaz i sudjelovanje u mehanizmu ERM II.

Jedna od obveza je, uz ostalo, bila i "dodatno osnažiti nadzor banaka uspostavljanjem bliske suradnje s ESB-om i provođenjem nužnih priprema u skladu s propisanim postupcima". To se odnosi na aktivnosti za izvršavanje sveobuhvatnog ocjenjivanja, kao i na pravne prilagodbe kako bi se osiguralo sudjelovanje i dobro funkcioniranje Republike Hrvatske u Bankovnoj uniji.

Pismo zahtjeva za uspostavu bliske suradnje s ESB-om poslano je 27. svibnja 2019. godine. (Hina)

 

Linker
16. lipanj 2021 04:24