Kako nam potvrđuje Hamag-Bicro, interes mikro, malih i srednjih poduzetnika za tzv. covid-zajmove pomalo splašnjava, a brojčanik na internetskoj stranici te agencije pokazuje da je preostalo još oko 600 milijuna kuna.
Kod tih su povoljnih zajmova, namijenjenih obrtnim sredstvima poduzetnika kojima je pandemija ugrozila poslovanje, najzastupljenije djelatnosti bile pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane, trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala te prerađivačka industrija.
Neutrošeni novac namijenjen covid-zajmovima, kako je nedavno najavila ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, mogao bi biti prenamijenjen za potporu 45 istraživačko-razvojnih projekata koje su lani na natječaj prijavile domaće privatne tvrtke u suradnji s fakultetima, a dosad za njih nije pronađen izvor financiranja iako su imale dovoljan broj bodova. Prema procjeni koju su iznijeli konzultanti, za te je istraživačko-razvojne projekte, prijavljene na poziv "Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja - faza II", potrebno osigurati još oko 100 milijuna eura.
Tranše
Odgovarajući na upit o trendu zaprimanja zahtjeva za covid-zajmovima, u agenciji Hamag-Bicro kažu kako pretpostavljaju da su poduzetnici oprezniji prilikom novog zaduživanja "imajući u vidu dugotrajnost koronakrize". "Uzimajući u obzir silazni trend potražnje za zajmovima za obrtna sredstva, moguće je da će u idućem periodu dio neiskorištenih sredstava biti preusmjeren na sve one kapitalne projekte koji će u post covid razdoblju biti jedni od glavnih pokretača oporavka i rasta nacionalnog gospodarstva", napominju u Hamag-Bicrou. Dosad su u sklopu mjera uvedenih zbog pandemije koronavirusa na gospodarstvo, za poduzeća zatvorena odlukom Stožera civilne zaštite ili one koji su imali pad prometa od 60 posto, odobrene bile dvije tranše zajmova za obrtna sredstva, a izvor za to bili su europski fondovi, konkretno Fond za regionalni razvoj.
U prvoj je tranši, koja je zaključena krajem studenoga prošle godine, ukupno osigurano 1,9 milijardi kuna za 5397 tvrtki, s time da je zahtjeva obrađeno znatno više, čak 7535. U drugoj je tranši, dostupnoj od 9. prosinca i teškoj 1,3 milijarde kuna s izmijenjenim uvjetima, do kraja veljače Agenciji stiglo više od tri tisuće zahtjeva.
Dosad ih je odobreno više od 1300, što je gotovo 340 milijuna kuna, a velik dio njih još se obrađuje. Najveći iznos po zahtjevu u drugoj tranši određen je na 380.000 kuna, a u Agenciji napominju da su svim korisnicima produljili mogućnost moratorija na otplatu do kraja lipnja ove godine.
Pravo prijave
U međuvremenu je Vlada u siječnju donijela odluku da poduzetnici u nekoliko županija imaju pravo prijave na taj program i ako su imali pad prometa od samo 20 posto, a to se odnosi na Brodsko-posavsku, Bjelovarsko-bilogorsku, Ličko-senjsku, Vukovarsko-srijemsku, Sisačko-moslavačku i Virovitičko-podravsku županiju. Takvih je zahtjeva zaprimljeno 224, ukupni iznos je 53 milijuna kuna, pri čemu je najveći broj zahtjeva došao iz potresom pogođene Sisačko-moslavačke županije: 49 zahtjeva u ukupnom iznosu 11,4 milijuna kuna.
Odluka o sudbini trenutno neiskorištenog novca za zajmove još nije donesena, ali o prenamjeni se pregovara s Europskom komisijom, otkrila nam je ministrica Tramišak. Covid zajmovi za obrtna sredstva trebali su biti na raspolaganju poduzetnicima do kraja ove godine, a kako se čini, za istraživačko-razvojne projekte koji su na čekanju moglo bi tu na kraju biti i više od 600 milijuna kuna s obzirom na to da je još u obradi velik broj zahtjeva za koje je HAMG-BICRO novac "rezervirao", a vjerojatno neće baš svi biti i odobreni.