Gospodarska aktivnost u Sloveniji u ovoj bi godini mogla potonuti između 6,2 i i 16,1 posto, upozorava se u novoj analizi slovenske središnje banke.
U Banci Slovenije razradili su tri scenarija, koji se razlikuju po trajanju karantene i brzini oporavka od ekonomskog šoka izazvanog koronavirusom. Prema prvom, najblažem scenariju, u kojem se očekuje trajanje lockdowna od otprilike šest tjedana, slovenski bi bruto domaći proizvod (BDP) u 2020. godini mogao pasti 6,1 posto. Drugi scenarij govori o karanteni koja bi trajala oko deset tjedana, a pad slovenskog BDP-a u njemu bi iznosio 10,2 posto. Po trećem, najcrnjem scenariju, koji se bazira na pretpostavci trajanja lockdowna od 14 tjedana, slovenski BDP potonuo bi čak 16,1 posto.
Stručnjaci Banke Slovenije pritom upozoravaju da je korona kriza zbog pandemije najteže pogodila uslužni sektor, a snažan udarac predstavlja i za prerađivačku industriju. Procjene analitičara Banke Slovenije govore da svakog dana lockdowna slovensko gospodarstvo u prosjeku gubi oko 62 milijuna eura.
“Novi koronavirus predstavlja velik izazov za slovensko gospodarstvo”, ocjenjuje se u analizi slovenske središnje banke.
U Ljubljani upozoravaju i kako će se ekonomske posljedice pandemije osjećati i nakon lockdowna. Ipak, u sva tri scenarija ekonomski će najkritičnije biti drugo ovogodišnje tromjesečje. Dodaju i kako Slovenija u ovoj godini može očekivati rast nezaposlenosti i javnoga duga. S druge strane, umjesto rasta maloprodajnih cijena, u ovoj je godini izgledan njihov pad, djelomično zbog izazvane pandemijom, a djelomice zbog pada cijena nafte na svjetskom tržištu.
- Slovenija je više od drugih zemalja u srednjoj i istočnoj Europi, vezana uz Italiju, pa će kretanja u Italiji utjecati i na zbivanja u slovenskom gospodarstvu. No, kretanja u slovenskom gospodarstvu utjecat će i na Hrvatsku, s obzirom na to da nam je Slovenija prvi susjed i važan partner - kaže makroekonomist Goran Šaravanja.