Današnji sastanak upravnog odbora talijanskog industrijskog diva Pirellija mogao bi promijeniti budućnost ne samo te tvrtke, nego i ukazati put koji će pratiti i ostale europske tvrtke.
Očekuje se tako da će iza zatvorenih vrata u Milanu vladati atmosfera napeta poput scene iz špijunskog trilera, jer predstavnici menadžmenta pripremaju zahtjev koji će direktno izazvati kineske investitore, najveće pojedinačne vlasnike tvrtke. Prema informacijama Financial Timesa, Pirellijev upravni odbor danas će od kineskog Sinochema zatražiti da hitno smanji svoj udio od 37 posto na razinu ispod 26,4 posto, koliko drži talijanski dioničar Camfin.
Ako dođe do sukoba između uprave Pirellija i većinskog dioničara Sinochema (kineski državni multinacionalni konglomerat koji se prvenstveno bavi proizvodnjom i trgovinom kemikalija i gnojiva te istraživanjem i proizvodnjom nafte za civilne i vojne svrhe), on će biti izazvan strahom od američkih trgovinskih ograničenja zbog kineskog vlasništva.
Pirelli, poznat po gumama za Formulu 1 i naprednim senzorima koji komuniciraju s vozilima, zato riskira gubitak američkog tržišta zbog kineskog vlasništva. Pirelli već posjeduje tvornicu u američkoj saveznoj državi Georgia, no većinu guma za sjevernoameričko tržište proizvodi u Meksiku i Južnoj Americi. Uprava je u posljednje vrijeme intenzivirala napore za jače pozicioniranje na američkom tržištu, gdje ostvaruje čak četvrtinu globalnih prihoda. Međutim, prema informacijama bliskim tvrtki, ti su planovi naišli na odbijanje američkih partnera, što se povezuje s činjenicom da je najveći dioničar kineska državna kompanija.
Uprava zna da je riječ o riskantnom zahtjevu upućenom Kinezima.Sinochem drži moćnu poziciju u upravnom odboru preko svog predsjednika Jiaoa Jiana, ujedno predsjedavajućeg Pirellija, koji još nije dao znak pristanka. Predstavnici dviju strana nisu uspjeli postići kompromis tijekom pripremnih sastanaka. Hoće li kineski investitor popustiti ili će sukob eskalirati, ostaje neizvjesno. Jasno je tek jedno: današnji sastanak mogao bi biti početak velikih promjena, ne samo za Pirelli već i za mnoge druge europske tvrtke s kineskim vlasništvom.
Zašto američke sankcije prijete talijanskom industrijskom divu?
PROČITAJTE VIŠE Najpoznatiji prebjeg iz KGB-a: ‘Rusija i SAD konačno imaju istog neprijatelja!‘
Valja napomenuti kako zahtjev nije potaknut isključivo samovoljom Donalda Trumpa, već je riječ o posljedici američko-kineskog ekonomskog hladnog rata koji traje više od desetljeća, a sada doživljava samo kulminaciju. Dionice talijanske tvrtke Pirelli porasle su 4 posto još u siječnju, nakon što je Marco Tronchetti Provera, dugogodišnji čelnik kompanije, povećao svoj vlasnički udio s 14 na 20 posto putem svoje investicijske tvrtke MTP.
Talijanska vlada prošlog je lipnja ograničila upravljačka prava najvećeg dioničara, kineske državne tvrtke Sinochem, zbog, kako su naveli, zabrinutosti oko kineskog utjecaja. Analitičari su ocijenili ovu transakciju pozitivnom, naglašavajući kako ona jača Tronchetti Proverin utjecaj i signalizira povjerenje u budući razvoj Pirellija. Kompanija je nedavno sklopila i partnerstvo sa saudijskim državnim fondom za izgradnju tvornice guma u Saudijskoj Arabiji.
Ako Sinochem pristane smanjiti udio ili izgubiti upravljačka prava, Pirelli bi mogao slobodnije poslovati na zapadnim tržištima bez straha od sankcija, što otvara prostor za nove investicije i tehnološki razvoj, osobito u SAD-u. S druge strane, povlačenje kineskog kapitala znači da će Pirelli možda trebati potražiti alternativne ulagače ili partnere kako bi nadomjestio financijsku i tržišnu potporu koju je kineski vlasnik pružao. Kinesko tržište važno je za Pirelli - dosad je Sinochemova pozadina vjerojatno olakšavala poslove u Kini - pa postoji rizik da bi zahladnjenje odnosa moglo otežati položaj Pirellija u Kini ako dođe do političkih odmazdi.
Geopolitički sukob: kineski kapital pod pritiskom diljem Europe
Slučaj Pirelli i Sinochem nije izoliran incident, već simptom duboko promijenjene geopolitičke klime.
Američka politika - posebno pod Donaldom Trumpom, ali i ranije kako je gore spomenuto - sve više povezuje vlasničku strukturu poduzeća s nacionalnom sigurnošću. To znači da europske kompanije koje imaju kineske vlasnike ili partnere mogu očekivati pritisak iz Washingtona ako žele poslovati ili se širiti na američkom tržištu. Sve češće i europske države - poput u ovom slučaju Italije - koriste mehanizme zaštite strateških interesa (poput "golden power") kako bi ograničile kineski utjecaj, posebno u industrijama s osjetljivom tehnologijom ili infrastrukturom.
Iako na prvi pogled bezazlene, moderne automobilske gume često sadržavaju sofisticirane senzore i tehnologiju koju američke vlasti smatraju potencijalno rizičnom za nacionalnu sigurnost. Sjedinjene Države već su najavile zabrane ključnog softvera i hardvera tvrtki pod kineskom kontrolom u "povezanim vozilima" (connected cars) od 2027. nadalje. Budući da neke Pirellijeve gume sadrže ugrađene senzore i prikupljaju podatke u vožnji, ova bi pravila mogla onemogućiti prodaju takvih guma u SAD-u.
Pirelli nije jedina europska tvrtka koja osjeća geopolitički pritisak zbog kineskog vlasništva, što ukazuje na širi trend povlačenja kineskog kapitala iz strateških sektora u Europi. Primjerice, britanska vlada naredila je 2022. kineskoj tvrtki Nexperia da proda najmanje 86 posto udjela u najvećoj britanskoj tvornici mikročipova Newport Wafer Fab zbog nacionalne sigurnosti. Iste godine Njemačka je zabranila kinesko preuzimanje domaćih proizvođača čipova, uključujući tvrtke Elmos i ERS Electronic, pod opravdanjem sprečavanja odljeva ključne tehnologije u Kinu.
Najosjetljiviji sektori
U sektoru telekomunikacija mnoge europske države, poput Velike Britanije, Francuske i Švedske, ograničile su suradnju s kineskim kompanijama, posebice Huaweijem, pod pritiskom SAD-a i bojazni od špijunaže. Europska komisija također je pozvala zemlje članice da isključe "visokorizične dobavljače" poput Huaweija i ZTE-a iz svojih 5G mreža. Automobilski sektor pod kineskim vlasništvom, primjerice Volvo Cars i njegov brend Polestar u vlasništvu kineskog Geelyja, osjeća pritisak američkih regulativa koje bi mogle ograničiti prodaju zbog kineske tehnologije u njihovim vozilima.
Kineski udjeli u velikim europskim auto-kompanijama poput Mercedesa i Stellantisa također su pod lupom zbog rizika od regulatornih ograničenja. Dodatno, EU je pokrenula istragu oko dampinga cijena kineskih električnih automobila, što dodatno povećava tenzije i ukazuje na intenziviranje regulatorne kontrole kineskih kompanija u Europi.
PROČITAJTE VIŠE Kina vadi ‘džokera‘ u trgovinskom ratu s Amerikom
Najosjetljiviji sektori za ograničavanje kineskog kapitala u Europi jesu visoke tehnologije, telekomunikacije, automobilska industrija i kritična infrastruktura. U sektoru visoke tehnologije i poluvodiča, države EU već su blokirale kineska preuzimanja (poput njemačkog Elmosa i britanskog Newport Wafer Faba) kako bi zaštitile intelektualno vlasništvo i tehnološku suverenost. Telekomunikacijski sektor također je pod intenzivnim nadzorom; zemlje poput Velike Britanije, Francuske i Švedske već su zabranile ili ograničile pristup kineskim kompanijama Huaweiju i ZTE-u zbog sigurnosnih rizika, što ukazuje na trend daljnjeg ograničavanja kineskog pristupa i u području umjetne inteligencije i cloud tehnologija.
U automobilskoj industriji SAD već zabranjuje kineske komponente u vozilima, što izravno pogađa europske tvrtke s kineskim vlasnicima poput Pirellija ili Volva (Geely), potičući Europu da smanji ovisnost o kineskim baterijama i komponentama za električna vozila. Paradoksalno, kineske tvrtke poput CATL-a ipak grade tvornice baterija u Europi kako bi zaobišle buduće prepreke.
Konačno, sektor energije i kritične infrastrukture također je pod povećanom regulativom jer europske vlade nastoje izbjeći situaciju u kojoj bi vitalne usluge poput elektroenergetskih mreža, luka ili željeznica bile pod kontrolom kineskih kompanija. Nakon rusko-ukrajinske krize, Europa inzistira na smanjenju strateške ovisnosti, što kineskim ulaganjima u energetske i infrastrukturne projekte dodatno sužava manevarski prostor.
Suradnja ili sukob?
U zaključku, slučaj Pirelli-Sinochem možemo smatrati dijelom šireg trenda dekinezifikacije europske industrije. Iako se taj proces odvija postupno i selektivno (pod parolom "smanjenja rizika" umjesto potpunog prekida), njegovi efekti su već vidljivi: opadajuća kineska ulaganja, sve češće intervencije vlada u vlasničke strukture, te fokus na sektore od strateškog interesa. Najosjetljiviji su sektori povezani s naprednom tehnologijom, nacionalnom sigurnosti i budućom ekonomskom konkurentnošću, gdje europske zemlje nastoje izbjeći scenarij u kojem bi ključne odluke ili resursi bili pod utjecajem dionika iz Kine.
Istovremeno, dio stručnjaka - poput ekonomista Hrvoja Stojića, kao i Luke Brkića u nedavnom intervjuu Jutarnjem listu - smatra kako bi Europska unija trebala graditi snažnije gospodarske odnose s Kinom, upozoravajući na ekonomske posljedice pretjeranog distanciranja.
PROČITAJTE VIŠE Luka Brkić: ‘Trump će morati odustati ili će ga srušiti!‘
Unutar EU tako postoji dilema: ograničiti kineski utjecaj radi zaštite strateške autonomije ili se otvoriti prema Kini kao neizbježnom partneru za gospodarski rast i konkurentnost. Dilema je to koja bi mogla oblikovati ekonomsku budućnost Europe narednih godina.
Komentari
0