Uvođenje eura uklonit će valutni rizik, regulativne prepreke i troškove sređivanja tih rizika i regulacije, što je za banke sigurno pozitivan scenarij, ocijenila je zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek na današnjoj trećoj u nizu konferencija Jutarnjeg lista povodom 30. obljetnice hrvatske samostalnosti posvećenoj stvaranju bankarskog sustava u zemlji.
- Banke će zasigurno izgubiti dio redovitih godišnjih prihoda od konverzije, ali dugoročna korist od eurozone za banke je puno značajnija - ocijenila je zamjenica guvernera HNB-a na drugom od dva panela jučerašnje konferencije, posvećenom budućim trendovima u bankarstvu, u kojem su sudjelovali i predsjednik Uprave Zagrebačke banke Ivan Vlaho, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Dinko Lucić te, u ulozi moderatora, ekonomist Velimir Šonje.
Lucić je otkrio da se godišnji prihod banaka od konverzije kreće oko milijardu kuna.
- U uvjetima eurozone možemo očekivati rast kredita i bilance domaćih banaka. Trenutno bilježimo izraženi interes stranih investitora za ulaganja u Hrvatsku zbog očekivanog ulaska u eurozonu i priljeva novca iz fondova EU - naznačio je Lucić, dok je Ivan Vlaho, složivši se s ocjenama o pozitivnom doprinosu uvođenja eura za domaći bankarski sustav, upozorio i kako domaće banke u novim uvjetima čekaju i pritisci na njihovu konkurentnost i profitabilnost.
Budući trendovi
- Sve što je dobro za gospodarstvo, za poduzeća, to je dobro i za banke. Tako će vam reći svaki bankar. I to vrijedi i za utjecaj eurozone na naše gospodarstvo i banke u njemu. Eurozona izgleda dobro za naše gospodarstvo - komentirao je predsjednik Uprave Zagrebačke banke.
Raspravi o budućim trendovima u poslovanju banaka prethodilo je izlaganje bivšeg viceguvernera Hrvatske narodne banke Damira Odaka koji je, među ostalim, često spominjanu ocjenu na skupu kako je hrvatski bankarski sustav među najstabilnijima u Europi, dodatno osnažio.
- Koliko znam danas su menadžmenti banaka čiji su vlasnici izvan Hrvatske puno manje samostalni u svome radu - ocijenio je Radaković. Franjo Luković podsjetio je da su banke prve u samostalnoj Hrvatskoj radile na discipliniranju hrvatskog ekonomskog sustava inzistirajući, kazao je, na tome da se preuzete obveze poštivaju i krediti vraćaju.
- I danas neki misle da se krediti ne trebaju vraćati, ali puno je manje takvih primjera nego u vrijeme kada smo razvijali bankarski sustav u zemlji - kazao je Luković. Komentirajući očekivane buduće trendove u bankarstvu, bivši predsjednik Uprave Zagrebačke banke, složivši se da će digitalizacija i informatizacija bankarstva biti ključni trendovi, izrazio je uvjerenje kako će sposobnost bankarskih djelatnika i dalje biti ključna za uspjeh banaka.
- Bankari će i dalje rješavati probleme svojih klijenata. Uspješniji će biti oni bankari koji će to znati raditi bolje od drugih. U bankarstvu je ključno sagledavanje budućih rizika, a to vam ne mogu riješiti algoritmi - ustvrdio je Luković, s kojim se složio i Radaković. Nema, naznačio je bivši predsjednik Uprave Erste banke, tehnologije bez ljudi.
- Kada se gledaju ključni pokazatelji stabilnosti našeg bankarskog sustava, on je u tome pogledu bolji i od prosjeka Europske unije. Znači, ne da je među stabilnijima, nego je jedan od najstabilnijih u Europi - komentirao je Odak. Upozorio je kako će s očekivanom punom integracijom u sustav koji uređuje Europska središnja banka, i naš bankarski sustav preuzeti neke od rizika izvan njega. Bivši viceguverner HNB-a skrenuo je pozornost i na globalna kretanja svjetskoga bankarskog sustava koji, upozorio je, nakon što se snažno razvijao do 2009., nakon svjetske financijske krize 'ide u rikverc'. - Moramo voditi računa o otvorenoj mogućnosti prekogranične integracije banaka, a znamo da je kod nas 90 posto aktive bankarskog sustava pod kontrolom stranih banaka. Tu je i dalje otvoreno pitanje vlasničkih preslagivanja, velike europske banke još nisu odlučile na kojim tržištima žele biti prisutne, a na kojima ne žele - ustvrdio je bivši viceguverner HNB-a čijem je izlaganju prethodio panel ''Okrugli stol hrvatskih bankarskih lidera' uz sudjelovanje bivšeg predsjednika Uprave Zagrebačke banke Franje Lukovića, bivšeg predsjednika Uprave Erste banke Petra Radakovića i bivšeg predsjednika Uprave Raiffeisenbanke i direktora Hrvatske udruge banaka Zdenka Adrovića.
Adrović je podsjetio da je 1991. u hrvatskim bankama bilo 8,6 milijardi kuna depozita, na kraju 1999. isti pokazatelj iznosio je 50 milijardi kuna, 2009. pak 212 milijardi kuna, a ove godine 351 milijardu kuna.
- Iako građani bankarski sustav doživljavaju isključivo kroz kredite i kamate, iznos depozita je preduvjet svega. O visini depozita ovise i krediti i kamate - upozorio je Adrović, pozvavši Franju Lukovića da se prisjeti razdoblja kada je iznos depozita bio neusporedivo manji nego danas. Luković je podsjetio da je na čelo Zagrebačke banke došao 1. travnja 1991., kada, otkrio je, banka nije bila solventna.
Privatizacija ključna točka
- Banke su u bivšem sustavu loše vođene, nesposobne za gotovo sve što je bila njihova funkcija. Kontrast koji imamo danas je da su banke izvrsno vođene, visoko kapitalizirane, sposobne za sve izazove, visoko pokrivene za kreditiranje svih vrsta, u njima postoji obilje novca za kreditiranje - ocijenio je Luković. Petar Radaković označio je privatizaciju kao ključnu točku u razvoju banaka koje je vodio devedesetih godina prošlog stoljeća.
- Kroz privatizaciju banke su mogle doći do svježeg kapitala čijih izvora nije bilo kao danas, ali i do novih znanja iz stranih banaka koje su dokapitalizirale ili kupile domaće banke - komentirao je Radaković.
Panelu 'nestora' hrvatskog bankarstva prethodila su izlaganja sadašnjeg i bivšeg guvernera Hrvatske narodne banke, Borisa Vujčića i Marka Škreba. Škreb je, među ostalim, skrenuo pozornost na činjenicu da su svjetskoj financijskoj krizi 2009. prethodila azijska kriza i bankrot Rusije.
Opasnost od kriza
- Radio sam kao bankar i u Africi, a u jednoj od tamošnjih država imaju jako dobru poslovicu koja kaže 'ako voda miruje, ne znači da ispod površine nema krokodila' i ona je primjenjiva na opasnost od kriza u financijskom sustavu - ustvrdio je Škreb.
Guverner Vujčić, podijelivši prethodna tri desetljeća u hrvatskom bankarstvu na tri faze, izrazio je uvjerenje kako je zlatno doba za banke završilo s svjetskom financijskom krizom 2009. čiji se početak poklapa s krajem druge faze domaćeg bankarstva. - Budućnost bankarstva bit će pod utjecajem digitalizacije, cyber rizika i odraza tih trendova na klijente i poduzeća - zaključio je svoje izlaganje guverner Hrvatske narodne banke na konferenciji koju je pozdravnim govorom otvorio glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić.
