U svakoj krizi čini se da je najsigurnije ulagati u plemenite metale, posebno u zlato. Pojavom korona krize koja je urušila globalnu ekonomiju, cijena zlata od početka 2020. godine narasla je za nevjerojatnih 30 posto, a mnogi smatraju da je to tek početak rasta.
Saša Ivanović, stručnjak za plemenite kovine i investicije, u emisiji "Studio 4" HRT-a rekao je kako se u krizi više isplati ulagati u plemenite metale nego stavljati novac na bankovne račune.
- U svakoj krizi do sada cijena zlata je značajno skočila – u onoj iz 2008. godine imali smo rast cijena zlata od preko 250 posto. Što se tiče drugih plemenitih metala imamo srebro, čija cijena je nekoliko puta više narasla od zlata, no ono nije prikladno za ulaganje jer cijena sadrži i PDV, dok kod zlata to nije slučaj, objašnjava.
Zlato je lišeno svih poreza i nameta, a Ivanović ističe kako se u Hrvatskoj najbolje prodaju zlatne poluge. Njihova težina ide od 1 do 1000 grama, a najčešće se uzimaju one od 100 grama čija cijena je oko 40 tisuća kuna.
Mnogi građani su pojavom krize prodavali svoju obiteljsku srebrninu i zlatninu, a Ivanović smatra kako je to bio pogrešan korak.
- Svaka kriza znači da cijena plemenitih kovina raste. No, neki su jednostavno bili prisiljeni na to.
Mnogi su ih prodavali i putem pošte, a Ivanović objašnjava kako se tu radi o lomu zlata ili starom nakitu.
- Pošalje se putem pošte, dođe u prostorije pod video nadzorom, otvara se paket i testira se kvaliteta zlata, te se dobiva novac na bankovni račun, kaže i dodaje kako ljudi uglavnom ne znaju točno kakvu vrstu zlata imaju, a cijene dosta variraju kad se radi o otkupu loma zlata.
Tako neki otkupljivači otkupljuju 14-karatno zlato za cijenu u rasponu od 60 do 200 kuna, što je velika razlika.
- Kod investicijskog zlata je potpuno drugačije – znamo koje je čistoće i koja je burzovna cijena zlata i koliko poluga ili zlatnik vrijedi, kaže Ivanović.
Čak 25 posto Švicaraca ulaže u zlato, ali ni Hrvati ne zaostaju. Ivanović ističe kako je isplativost ulaganja u zlato krenula tek ulaskom Hrvatske u EU kada se ukinuo PDV i porez na luksuz, te je ono sada oko 40 posto jeftinije.
- Kada gledamo otkupnu i prodajnu cijenu mala je razlika, te se ne gubi vrijednost. Ljudi su sve više počeli shvaćati važnost ulaganja u nešto fizičko i nešto što mogu držati kod sebe – nisu ovisni o bankama i institucijama., kaže.
Kada je riječ o ulaganju i štednji Ivanović ističe kako su ljudi počeli shvaćati što je točno inflacija – male su kamatne stope na štednje u bankama i sve se više odlučuju ulagati u plemenite metale.
- Kada su ljudi shvatili da sa štednjom na bankama gube novac – iako imaju veću svotu novaca na kraju godine, taj novac vrijedi manje jer je realna kamatna stopa u minusu. Kod investicijskog zlata ona raste od 8 do 8.3 posto godišnje, u zadnjih 50 godina imamo isti rast.
Što sa zlatom nakon kupnje?
- Zlatno je izuzetno likvidno, svugdje u svijetu ga možete u jedan dan prodati, kaže Ivanović.
Dodaje kako za postoji i burza za kupovinu i prodaju investicijskog zlata.
- To su burze gdje se trguje virtualnim zlatom – to zlato zapravo ne postoji. Trguje se ugovorima na zlato. Za štednju je isplativije fizičko zlato. Kada kupujete zlato, imate virtualne troškove koji se isplate kratkoročno, ali ako želite štedjeti dugoročno ili očuvati bogatstvo do mirovine, onda je bolje fizičko zlato.
Za ulaganje u bitcoin, čija vrijednost raste, Ivanović smatra kako je neodrživ i da mora doći do pada.
- Tu se vidi nesigurnost i nepovjerenje ljudi u postojeći sustav banaka, tako da su masovno odlučili prebacivati novac u bitcoin. Investitori uglavnom ulažu tamo gdje vide veliki rast, ali uglavnom na samim vrhuncima. Kod bitcoina je drugačije, jer je ovo jedna globalna kriza koja je zaista uhvatila cijeli svijet. Kad smo imali krizu 2008. to je bilo regionalno – u Americi, u Europi. Sada imamo pojavu da svi živi ulažu u kripto valute – ljudi ne znaju što je to, ali vide da je vrijednost narasla i automatski ulažu, kaže Ivanović za HRT i zaključuje kako je osobno ipak za konzervativniji način ulaganja.