Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar u ponedjeljak je rekao kako povećanjem plaća i poboljšanjem uvjeta treba vratiti radnike koji su otišli iz Hrvatske, no poslodavci uzvraćaju da nema uvjeta za rast plaća.
"Moj glavni cilj je da se povećaju plaće i da se u Hrvatsku vrate oni koji su otišli od 2008. do danas", rekao je Štromar na konferenciji "Budućnost građevinskog sektora" u organizaciji Poslovnog dnevnika.
"Poslodavci, ponudite radniku onoliko novca koliko je dovoljno da ovdje dobro živi, a mi ćemo pripremiti uvjete. Ako mu treba riješiti stambeno pitanje, to ćemo riješiti subvencijama ili POS-om, a vi, poslodavci, dajte dobre plaće”, izjavio je Štromar.
Na pitanje novinara mogu li to poslodavci izdržati, Štromar je odgovorio da mogu po cijenama koje sada nude i s obzirom na količinu posla koja trenutno postoji. Dodao je da će se kvote za strane radnike povećavati prema potrebama.
Na konstataciju novinara kako građevinari kažu da postoji ta potreba, Štromar je rekao kako se analizira koje su kvote popunjene, a koje ne i da će se "napraviti realokacija i bit će dovoljno radne snage".
Kosanović: Preveliki nameti na plaće
Direktorica odnosa s članstvom HUP-a Milka Kosanović rekla je kako su se poslodavci snalazili dok su čekali da država povuče odgovarajuće poteze.
"Ukoliko se ne zadovolje potrebe, sama država će imati negativne efekte. Neće se odraditi radovi, poslovi će se zaustavljati i efekti na ekonomiju su neizbježni, naravno negativni”, rekla je.
Kosanović kaže kako se boji da više nema rezervi, odnosno novca za prenamjenu u plaće.
"Plaće su u građevini i u turizmu rasle preko 15 posto. Dakle, više nema prostora, gdje god ga je bilo, poslodavci su se njime poslužili. Prostora u zdravoj matematici nema", rekla je.
Dodala je kako se svi slažu da bi plaće u građevinarstvu trebale biti veće, ali da ne mogu biti dok ih država ne rastereti od nameta.
"Nažalost, za isti 'bruto' u nama konkurentnim zemljama radnik dobiva nekoliko stotina eura neto više”, odgovorila je Kosanović na pitanje koliko bi trebale biti više plaće da bi konkurirale drugim državama.
Predsjednik HUP-ove Udruge poslodavaca graditeljstva i direktor građevinske tvrtke Radnik Mirko Habijanec smatra da se plaće u građevinarstvu moraju povećati na najmanje polovinu njemačkih ili srednjoeuropskih zapadno razvijenih zemalja.
"Udruga poslodavaca je u razgovoru sa sindikatima u mogućnosti to provesti. Međutim, izostaje kontrola države i Državnog inspektorata da se svi toga drže”, rekao je
"Uvozom radne snage mi popunjavamo, međutim strani radnici su skuplji, neizvjesniji, zbog njih morate graditi stanove i sasvim drugu infrastrukturu koju za naše ljude ne trebamo. Prema tome, to nije rješenje, to je odgovor na neke teže situacije", kazao je Habijanec.
Dodao je kako se prekasno reagiralo na pomanjkanje radne snage i odlazak kvalificiranih radnika. Na pitanje hoće li se moći odraditi novi investicijski ciklus koji kreće na jesen i koji se procjenjuje na više od 10 milijardi kuna, bez uvoza četiri do pet tisuća radnika, Habijanec je odgovorio kako se bez uvoza to ne može odraditi.
"Ne radi se tu o broju, nego ljudima koji znaju raditi neki posao, jer oni moraju napraviti posao u jedinici vremena koju ste kalkulirali. Ako njima treba tri puta više vremena od toga, uvozom niste ništa postigli”, dodao je Habijanec.
Nedostatak radnika je pitanje svih pitanja
„Gospodarski rast od gotovo 4 posto se konačno bliži stopama koje smo priželjkivali i očekivali, a kamatne stope od 1,3 posto su na najnižoj razini u povijesti. Ono što je glavna prepreka nastavku ovih pozitivnih trendova je nedostatak radne snage. To je pitanje svih pitanja u ovom trenutku“, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na otvaranju 2. sjednice Skupštine HGK.
Naglasio je da je Vlada poslušala glas gospodarstva u pripremi nove regulative koja bi trebala u potpunosti ukinuti kvote i olakšati zapošljavanje stranaca. „To je korak u pravom smjeru, ali moramo se ubrzati i što prije poslati nacrt novog Zakona o strancima u javnu raspravu. Stanje će se dodatno pogoršati od 1. srpnja iduće godine kada Austrija ukine ograničenja za hrvatske državljane. Ne smijemo si dopustiti da zbog birokracije i tromosti pojedinih institucija usporimo toliko potrebni rast BDP-a. To je luksuz koji si ne možemo dozvoliti jer i ovako kaskamo za konkurencijom“, upozorio je Burilović i najavio sutrašnju konferenciju „Može li Hrvatska bez stranih radnika?“ u organizaciji HGK, koja će se baviti upravo tom problematikom.
Skupština HGK je jednoglasno prihvatila izvješće o poslovanju Komore za 2018. godinu koje je pokazalo da je planirani prihod prošle godine realiziran u iznosu od 208,1 milijuna kuna, što je za 11,5 milijuna više nego u 2017. (ostvaren je višak prihoda u iznosu od 19,8 tisuća kuna). U odnosu na prethodnu godinu 2018. su najviše porasli prihodi od EU projekata, za 14,8 milijuna (33,1 milijuna ukupno) i članarina, za 3,9 milijuna (151,8 milijuna ukupno).
Povećani prihodi od EU projekata bit će u velikoj mjeri preusmjereni na internacionalizaciju poslovanja, prvenstveno na otvaranje novih predstavništva HGK u Beču, Münchenu, Milanu i Istambulu.
HGK je prošle godine organizirala više od 40 organiziranih odlaznih i dolaznih poslovnih delegacija te 146 promotivnih aktivnosti za svoje članice.