Hrvatska drvna industrija je strateška grana, ima potencijala i sve uvjete za daljnji razvoj, a uz pomoć europskog novca tvrtke se mogu kvalitetno pripremiti za restrukturiranje, istaknuto je u srijedu na skupu u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
"Ukupan proizvodni volumen hrvatske drvne industrije iznosi gotovo dvije milijarde dolara, izvoz premašuje milijardu dolara, a mi planiramo uz pomoć europskih sredstava kvalitetno se pripremiti za restrukturiranje i na kraju financijske omotnice, negdje oko 2030. godine, ideja je udvostručiti njezin postojeći volumen", istaknuo je predsjednik HUP-Udruge drvne i papirne industrije Ivić Pašalić na skupu o mogućnostima financiranja projekata iz EU fondova za tvrtke iz drvne i papirne industrije.
Cilj je, kako je kazao, u idućih sedam do osam godina, uz potporu Vlade i EU fondova provesti strateško restrukturiranje drvne industrije kako bi nakon tog procesa bila moderna, kvalitetna i profitabilna.
Podsjetio je i na njihovo istraživanje koje je obuhvatilo oko 150 gospodarstvenika, čiji su rezultati su pokazali da gospodarstvenici imaju ozbiljnih problema u svom tekućem poslovanju. Dižu se kreditna sredstva da bi se organizirala aktualna proizvodnja, kazao je Pašalić, navodeći kako je u toj situaciji teško promišljati o razvoju.
Stoga su skupovi poput današnjeg prilika da se vidi kako se stvari planiraju, kako bi se prema tijelima vlasti mogli iznositi potrebni zahtjevi, naveo je. Nije samo dovoljno imati sredstva koja će biti za razvoj, treba naći načina kako poduzetnicima pomoći da osiguraju dodatni iznos sredstva, rekao je Pašalić.
Glavni direktor HUP-a Damir Zorić istaknuo je da drvna industrija ima potencijale i sve uvjete za razvoj - sirovinu, tvrtke, tehnologiju, ljude. Potrebno je samo stvoriti sinergiju svih dionika da se toj industriji osigura kvalitetniji pristup financiranju, kazao je.
"Želimo da naša drvna industrija napravi stvarni zaokret prema inovativnosti i kreativnosti te da se pomaknemo od ideje izvoza trupaca i stvorimo sinergiju unutar cijele industrije te se okrenemo stvaranju proizvoda više dodane vrijednosti", poručio je
Predstavljajući novu kohezijsku politiku u financijskoj perspektivi EU 2021. - 2027., državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić najavio je da Hrvatsku u novom financijskom razdoblju očekuju nikad veća sredstva namijenjena javnim i privatnim projektima.
Kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti (NPOO) poduzetnicima će na raspolaganju biti više od 25 milijardi kuna, a kroz višegodišnji financijski okvir, odnosno Kohezijsku politiku dodatnih 13 milijardi kuna, što je dvostruko više sredstava nego je bilo na raspolaganju u prethodnoj financijskoj perspektivi, rekao je.
Kroz 2022. godinu mogu se očekivati prvi natječaji za poduzetnike, najavio je Erlić. Pritom je, dodao je, vodeći motiv nove financijske perspektive ulaganje u zeleno i digitalno pa svi koji se budu okretali u tom pravcu pronaći će načina da nađu sredstva u okviru europskih fondovskih politika u sljedećem razdoblju.