Ako se sve donedavno i činilo da do uvođenja eura ima vremena, razmišljanje o praktičnim pitanjima sada postaje neminovnost. Građani su u potrazi za preostalim bankomatima koji rade, računaju koliko će im biti potrebno gotovine u narednim danima, kupuju kovanice eura, razmatraju po kojoj cijeni da svoje usluge ili proizvode naplaćuju u eurima... Prilično je izgledno da slijedi zaokružiti na više, barem kada su u pitanju mali obrti.
No, nastojeći umiriti zabrinutu javnost zbog dodatnog rasta cijena radi uvođenja eura, HNB je ovih dana objavio istraživanje koje procjenjuje da će u pesimističnom scenariju potencijalno povećanje cijena hrane zbog zaokruživanja pri konverziji iznositi 2,16 posto. Kada se hrani dodaju alkoholna i bezalkoholna pića, njihov ukupan doprinos inflaciji procjenjuju na samo oko 0,5 postotnih bodova. "Ipak, zbog konkurencije na tržištu može se očekivati da će maloprodajni lanci zaokruživati cijene i na najbliže atraktivne razine, koje ne moraju nužno biti više", vjeruju u HNB-u. Barem u teoriji, trgovački lanci ne bi smjeli neosnovano dizati ili zaokruživati cijene.
Kao Eiffelov toranj
"Zamjena valuta dolazi u trenutku kada je inflacija već visoka, pa nam je polazna pozicija da su hrvatski potrošači vrlo osjetljivi na cijene. To otežava bilo kojem trgovcu nametanje neopravdanog povećanja cijena jer, ako to učinite, kupci će otići vašim konkurentima", rekao je Michał Seńczuk, izvršni direktor Studenca, jednog od vodećih lanaca trgovine mješovitom robom, za Financial Times, koji je ovih dana objavio tekst "Hrvatska očekuje gospodarski poticaj od uvođenja eura".
Kako je pojasnio Seńczuk, operacija je logistički bila vrlo zahtjevna. Studenac je morao isprintati i istaknuti pet milijuna novih cjenika, dok su njegovi djelatnici zbunjenim kupcima morali objašnjavati da ne primaju eure do 1. siječnja, nakon čega će se dva tjedna paralelno koristiti obje valute.
Kada je riječ o poticaju koji će euro imati na ekonomiju, osim turizma, čini se, dodatno na atraktivnosti dobit će tržište nekretnina. Poput mnogih menadžera, ulagača i analitičara, Poljak Seńczuk također predviđa da će uvođenje eura učiniti Hrvatsku "privlačnijom za strane kupce koji traže drugi dom, bilo za ljetni odmor ili za blaže zime koje imamo ovdje". Takva očekivanja čine prilično izglednim daljnji rast cijena nekretnina u godinama koje dolaze, barem u pojedinim dijelovima zemlje.
Pojašnjavajući za FT što će značiti operacija povlačenja kovanica kune, guverner Boris Vujčić još je jednom slikovito ilustrirao da će taj pohranjeni iznos u vojarni biti težak "skoro kao Eiffelov toranj". Nakon tri godine kovanice kuna prodat će kao metal, a vojska će svoje prostore moći ponovno koristiti kao skladište.
Izvršni direktor sektora za gotovi novac HNB-a Tihomir Mavriček pojasnio je za Hinu da će se prodati kao sirovina, rastaliti i koristiti za druge potrebe. Osim kovanica, iz optjecaja se povlači više od 500 milijuna komada novčanica. A kad bi se one posložile jedna na drugu, rekao je Mavriček, "visina bi iznosila gotovo 50 kilometara ili kao šest Mont Everesta".
Ustinjavanje kuna
Zbog negativnih okolišnih razloga, odnosno primjesa boje na novčanicama i zaštitnih elemenata, zamijenjene novčanice više se ne spaljuju nego se usitnjavaju rezanjem na komadiće manje od milimetra, a ta masa se koristi kao izolacija u javnim građevinskim radovima. Posljednjih mjeseci kod tvrtki i građana u optjecaju je oko 30 milijardi kuna. Polovica svih transakcija obavi se gotovim novcem, a polovica karticama, a gotovinsko plaćanje u trgovinama održalo se na 72 posto svih transakcija. Intenzivnije povlačenje kune počelo je u rujnu, a u HNB-u ističu da će biti postupno. Novčanice će se moći mijenjati neograničeno dugo, a kovanice tri godine. Nakon prve godine zamjena kovanica moći će se obaviti bez naknade isključivo u HNB-u.