Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u utorak je, u osvrtu na najnoviji podatak o godišnjoj stopi inflacije u prosincu lani od 13,1 posto, navela da je to u skladu s njihovim očekivanjima te kako bi inflacija mogla kulminirati početkom ove godine.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u prosincu za 13,1 posto, dok je inflacija u cijeloj 2022. iznosila 10,8 posto, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku (DZS).
Najnoviji statistički podaci pokazuju da je rast potrošačkih cijena usporio na godišnjoj razini. Naime, do danas objavljenih podataka, godišnje stope inflacije više su mjeseci zaredom bilježile rekordne razine, a posljednji put u studenome, kada je inflacija iznosila rekordnih 13,5 posto.
"Godišnja stopa inflacije u prosincu 2022. bilježi pad na 13,1 posto s 13,5 posto u studenom, u skladu sa našim očekivanjima značajnog pojeftinjenja naftnih derivata te manjem porastu cijena energenata zahvaljujući državnim subvencijama", ističe se u komentaru HUP-a.
Godišnja stopa inflacije bi, kako navode, međutim mogla kulminirati početkom tekuće godine.
Kako navode, rast cijena usluga u osnovi odražava nedovršen oporavak agregatne potražnje po jenjavanju pandemije, manjak radne snage te odgođenu prilagodbu lanjskim poskupljenjima inputa.
Isključe li se volatilne cijene hrane i energenata, temeljna mjera inflacije istodobno pokazuje njen rast na 9,7 posto (godišnje) sa 8,9 posto u studenom, što upućuje da će inflacija u dogledno vrijeme ostati na visokim jednoznamenkastim razinama, naveli su iz HUP-a.
Ove godine inflacija bi mogla u prosjeku iznositi 7,5 posto
"Nakon prosječnih 10,8 posto u 2022., u 2023. očekujemo pad godišnje stope inflacije na 7,5 posto", ističu poslodavci u svom komentaru.
Mišljenja su i kako će nakon mogućeg rasta u siječnju, godišnja stopa inflacije vjerojatno pasti u idućim mjesecima.
U ovoj godini, naime, očekuju nižu mjesečnu dinamiku inflacije u skladu s padom agregatne potražnje (uslijed tehničke recesije u prvoj polovini godine), stabilizacijom cijena energenata, normalizacijom lanaca nabave te određenim padom cijena prehrambenih sirovina.
No, napominju i da će i dalje biti prisutna visoka neizvjesnost oko cijena energenata, koje su trenutno u padu zahvaljujući iznimno blagoj zimi diljem EU.
Unatoč državnim subvencijama, cijene električne struje su i dalje oko četiri puta više iznad razina prije 2021., što je simptomatično za još uvijek duboku, dugotrajnu energetsku krizu, napominju. Naime, već ovo ljeto počinje nova utrka članica EU u punjenju skladišta plina pa EK treba osigurati nove mehanizme za stabilizaciju cijena energenata, kazali su u HUP-u.
Napominju i da je predloženi cjenovni limit bio na snazi prošlo ljeto, EU vjerojatno ne bi osigurala dovoljne količine plina ni onima koji mogu platiti po cijenama iznad cjenovnog limita.
HUP očekuje daljnji rast kamatnih stopa u eurozoni
HUP u svom osvrtu navodi i da bi istodobni pad inflacije u euro području u prvoj polovini godine mogao potaknuti špekulacije oko privođenja kraju ciklusa rasta referentnih kamata ESB-a. Međutim, ukazuju da će temeljna inflacija u euro području te u Hrvatskoj u dogledno vrijeme ostati znatno iznad ciljane inflacije ESB-a od oko 2 posto.
Napominju kako se fiskalna ekspanzija nastavlja i rast plaća ubrzava, što može utjecati i na cjenovna očekivanja.
"Iz tog razloga za očekivati je daljnji rast depozitne stope do 3,25-3,50 posto do ljeta ove godine u borbi protiv inflacije. Rast kamata uz istodobno planirano smanjenje bilance ESB-a po dinamici od 15 milijardi eura mjesečno od ožujka nadalje također doprinosi pogoršanju uvjeta financiranja u situaciji kad u mnogim državama euro područja snažno rastu potrebe za financiranjem", ocjenjuju u HUP-u.